Unatrag nekoliko godina svjedoci smo čestim poplavama, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Neke od zemalja dosjetile su se inovativnog rješenja, a to je da gradovi koji su na kritičnim područjima, kad je riječ o poplavama, pretvore u gradove spužve.
Tada, grad je u stanju doslovno “popiti” svu kišu koja padne na njega. Prvi takvi gradovi spužve nastali su u Aziji, a to je Tokio i Singapur. Ondje je infrastruktura satkana od vertikalnih vrtova, fasada prekrivenih zelenilom, zelenim krovovima i mnoštvom stabala. U Singapuru planiraju u sljedećih deset godina zazeleniti čak 80 posto zgrada.
Možda ne znate da u Hrvatskoj postoji grad koji se vodi sličnim načelima? Da, postoji, riječ je o gradu Puli u kojem su do prije nekoliko godina poplave bile učestali problem.
Sada, ako prolazite Pulom, obratite pozornost, jer kružni tokovi više nisu samo obični kružni tokovi, oni su zapravo spužve, kao i velik broj zelenih oaza koje se nalaze po gradu.
Riječ je o kišnim vrtovima koji zadržavaju vodu i postupno je otpuštaju prema glavnim kanalima, koji potom svu vodu odvode u more. Pula se ugledala na kišne vrtove u Americi i Australiji, a trenutno ih ima više od desetak.
Konkretan primjer da ovaj system funkcionira je pulski Trg kralja Tomislava, za koji će građani posvjedočiti da je prije samo nekoliko godina izgledao kao parkiralište sklono poplavama kod svake obilnije kiše. Danas je prostor organiziran na različitim razinama i prilagođen mjestima okupljanja i šetnjama.
Osim što se radi na sustavu odvodnje, kvaliteti tla, planirano se sade i biljke. Na primjer, kadulja i lavanda sade se uz rub, ondje gdje se najmanje zadržava voda, a u sredini se sade ukrasne trave, koje mogu podnijeti i tri mjeseca suše i tri mjeseca vlage.
U cijeli se ovaj projekt krenulo radi prilagodbe klimatskim promjenama, višestrukog financijskog i ekonomskog utjecaja te društveno prihvatljivih rješenja u skladu sa zaštitom okoliša i povećanjem bioraznolikosti. Pula je trenutno jedini grad spužva u Hrvatskoj i primjer da je tako nešto doista izvedivo.
