Dijelovi Hrvatske i dalje su poplavljeni, a na nekim područjima vrhunac vodnog vala tek se očekuje. Vodostaji brojnih rijeka posljednjih su dana tako dosegli rekordne razine, a obilne kiše i dalje padaju u velikom dijelu zemlje. Sve hitne službe su i dalje na terenima, a iako je situacija u Obrovcu i Gračacu stabilizirana, Petrinja i Sisak tek očekuju vrhunac vala.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, na sjednici Stožera civilne zaštite Varaždinske županije, u srijedu je kazao da je najvažnije da nije bilo ljudskih žrtava. Pri tome je istaknuo da smo trenutno u razdoblju kada klimatske promjene počinju biti uzrokom ozbiljnih posljedica poput ove.
“Nažalost, to je nešto s čime ćemo se morati nositi u perspektivi, ovakvih situacija neće biti manje, bit će ih sve više”, istaknuo je Božinović.
Sličnog je stava i premijer Andrej Plenković, koji je kazao da će Vlada pomoći županijama da što prije saniraju štete.
“Vidimo da klimatske promjene utječu i na ovaj način na količinu oborina kakvih prije u ovakvoj mjeri nije bilo”, kazao je.
Znanstvenici oprezni
Točno u ovo vrijeme prošle godine nosili su se kratki rukavi, a jakna je bila na dnu ormara. Štoviše, prijetila nam je velika suša. No, za razliku od vrha države, znanstvenici i meteorolozi pažljiviji su s dovođenjem poplava u kontekst klimatskih promjena.
Kako nam je kazala meteorologinja Tea Blažević, kada je riječ o jednom izoliranom slučaju ne možemo ga izravno stavljati u kontekst posljedica klimatskih promjena.
“Sjetimo se velikih poplava u Njemačkoj. Tada su klimatolozi danima radili analize kako bi došli do točnog podataka koliko je čovjek doprinio tome. Dakle, bez stručnih analiza ne možemo ove poplave staviti u izravnu vezu s klimatskim promjenama“, objasnila je.
‘Mediteran je žarište’
S druge pak strane, istaknula je Blažević, ono što sa sigurnošću možemo reći je da klimatske promjene utječu na naše područje, a posebice na Mediteran.
“Riječ je o žarištu klimatskih promjena, to pokazuju i brojna klimatska istraživanja prema kojima smo izloženi sušama, ali koje su isprekidane ekstremnim promjenama poput ovako obilnih kiša, kao što se dogodilo sada da u dva dana padne 300 mm“, dodala je.
Prema istraživanjima, Sredozemlje je već sada premašilo porast prosječne temperature od 1.5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Drugim riječima, izloženo je ekstremnim vremenskim uvjetima, češćim sušnim razdobljima uz povećani rizik od požara, porast razine mora, ali i obilnih kiša i poplava.
“Treba uzeti u obzir činjenicu da sa svakim Celzijevim stupnjem imamo sedam posto više vodene pare u atmosferi, što znači da će ciklone poput ove koja je trenutno smještena nad središnjom Italijom, imati puno više energije da napravi štetu. To je poveznica koju treba istaknuti“, kazala je Blažević.
Istraživanja klimatskih modela i prijetnja klimatske krize postali su neumoljiva svakodnevica koja će, očito, utjecati na mnoge. Zbog toga treba apelirati na infrastrukturu, smatra Tea.
“Time se ovakve situacije mogu znatno umanjiti. Treba apelirati da ljudi ne grade kuće prvi red do rijeka, da bude više zelenih površina i da se sluša stručnjake. Dakle, kada meteorolozi izdaju upozorenje, da se radi na vrijeme na boljem održavanju vodenih tokova“.
Najveća katastrofa
Kako je kazao sam generalni direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković, vodostaji su bili ekstremno visoki, a nikada nije bio ovoliki front napadnut. Drugim riječima, govori se o tome da je ovo najveća poplava u kontekstu broja naplavljenih područja. Međutim, točno u ovo vrijeme prije devet godina dogodila se najveća katastrofa ovakvog tipa od hrvatske neovisnosti.
Gunja#poplave #CroatiaFloods pic.twitter.com/UJEFc9NaN1
— Ana Jembrek (@ana_within_ana) May 18, 2014
Hrvatska se tada borila s katastrofalnim poplavama koje su pogodile područje Gunje. U samo nekoliko sati tamošnji su stanovnici ostali bez gotovo svega, a oči cijele Hrvatske bile su uprte u krajnji istok zemlje. Poplave su tada odnijele dva ljudska života, a taj se kraj ni dan danas nije oporavio. Štoviše, kako je za Večernji kazao načelnik Gunje, Anto Gutić:
“Tijekom proteklih devet godina, kada god počne rasti vodostaj Save i kada se događaju poplave u drugim dijelovima Hrvatske i u Gunji se, itekako osjeti nemir i nespokoj“, kazao je.
‘Situacija je kataklizmična’
“Tad je situacija bila puno teža zbog ljudskih žrtava i s te su strane ovi događaji neusporedivi. No, u kontekstu vodostaja, možemo usporediti – u oba slučaja imamo ekstremnu količinu kiše koja je uzrokovala poplave, a primjerice rijeka Korana oborila je rekord iz 2015. godine. Ova situacija je kataklizmična, ali nije bilo ljudskih žrtava i to je najvažnije“, kazala je Tea, ističući pritom da se kiša sada uglavnom ispadala te da treba pričekati da prođe vrhunac vodnog vala na području Banije.
Gunja danas…strava #N1 #poplave pic.twitter.com/AV3t4Yj3m7
— anka bilic keserovic (@AnkaBilic) May 23, 2014
Tek kada se voda povuče, vide se pravi razmjeri štete. Iako izađe sunce i područje se danima isušuje, ostaju uništeni životi, domovi, infrastruktura i okoliš. Bila je to najveća prirodna katastrofa ovakvog tipa od neovisnosti zemlje. Devet godina kasnije, gotovo u isto vrijeme, po prvi put se događaju poplave na gotovo svim područjima Hrvatske. Jesu li izravan krivac klimatske promjene i kako ovakve situacije potencijalno možemo spriječiti tek trebaju pokazati analize. No, prema istraživanjima klimatologa i stručnjaka, ovim se problemom trebamo baviti svakodnevno.
Suprotno stajalištu mnogih, globalno zatopljenje ne znači nužno da će oko nas biti paklena vrućina. Potpuno suprotno.
“To znači izmjenu ekstremnih uvjeta. Ne treba se iznenaditi ako budemo imali izmjene razdoblja, od suša pa sve do obilnih kiša i čestih pljuskova“, kazala je Blažević.
