Astrofizičar Jeremy Schnittman, čiji rad u NASA-inom Centru za svemirske letove Goddard zadire u najdublje kutove svemira, svojom je simulacijom ulaska u crnu rupu pružio jedinstvenu perspektivu. Upravo su crne rupe velika svemirska zagonetka koja intrigira znanstvenike, ali i ljude općenito pa je ideja ovog videa približiti i objasniti nezamislivo.
“Ljudi često pitaju o crnim rupama, a simuliranje ovih teško zamislivih procesa pomaže mi povezati matematiku relativnosti sa stvarnim posljedicama u svemiru”, rekao je Jeremy Schnittman, autor vizualizacija.
Oslanjajući se na najnovija dostignuća računalnog modeliranja, Schnittman je krenuo na virtualno putovanje u srce tame, stvarajući zamršene simulacije koje nude uvid u kozmički ponor crne rupe.
Ever wonder what happens when you fall into a black hole?
Thanks to a new, immersive visualization produced on a NASA supercomputer, we're kicking off #BlackHoleWeek with a virtual plunge into the event horizon—a black hole's point of no return: https://t.co/aIk9MC1ayK pic.twitter.com/CoMsArORj4
— NASA (@NASA) May 6, 2024
Što je zapravo crna rupa?
Crna rupa je regija u svemiru koja sadrži ogromnu količinu mase skoncentriranu u izuzetno malen prostor. Ona je rezultat kolapsa zvijezde nakon što potroši svoje gorivo i eksplodira u supernovu. Uz dovoljnu masu, nakon što se zvijezda uruši, ostaje jezgra koja se dalje urušava pod vlastitom gravitacijom, stvarajući ogromnu gustoću. U toj fazi, ako je preostala masa dovoljno velika, ništa, pa ni svjetlost, ne može pobjeći izvan događajnog horizonta crne rupe, što je granica unutar kojeg gravitacija postaje toliko jaka da ništa ne može pobjeći.
Fizičari opisuju crne rupe kao objekte s tri ključna svojstva:
Masom: Crna rupa ima masu, a većina poznatih crnih rupa nastaje nakon kolapsa zvijezda velike mase.
Singularitetom: Singularitet je točka unutar crne rupe koja ima beskonačnu gustoću i ekstremno snažno gravitacijsko polje. To je točka prema kojoj se materija urušava.
Događajnim horizontom: To je rub crne rupe s kojeg ništa, uključujući svjetlost, ne može pobjeći. Unutar događajnog horizonta gravitacijsko polje je toliko jako da nema izlaza.
NASA-ine simulacije predstavljaju dva različita scenarija: jedan u kojem hipotetska kamera za dlaku izmiče gravitacijskom kanalu horizonta događaja crne rupe, a drugi u kojem se odvažuje prijeći ovaj prag.
“Dakle, simulirao sam dvije različite situacije, jednu u kojoj kamera propusti događajni horizont i odbije se natrag, i drugu u kojoj ga pređe, zapečativši svoju sudbinu.”
Padanje u crnu rupu
Crna rupa u koju, kao gledatelj simulacije NASA-e, padamo ima masu od otprilike 4,3 puta veću od mase Sunca. To je supermasivna crna rupa slična Sagittarius A* (Sgr A*), crnoj rupi u srcu Mliječnog puta, za koju se procjenjuje da ima otprilike tu masu. Druge supermasivne crne rupe puno su masivnije, neke ekvivalentne milijardama Sunca, piše na službenim NASA stranicama.
Zanimljivo je da, ako imate izbor u koju crnu rupu pasti, veća je bolja, savjetuju iz NASA-e.
