Pčele, kukci važni za naš ekosustav i oprašivači bez kojih ne bi bilo hrane, sve su ugroženije, što zbog klimatskih promjena, što zbog intenzivne upotrebe pesticida. Upravo s ciljem osvještavanja javnosti o značaju pčela, ali kako bi se upozorilo na smanjenje njihova broja, Ujedinjeni narodi su 2017. godine proglasili 20. svibnja Svjetskim danom pčela. Inicijativu za to je pokrenula Slovenija, a datum je odabran u spomen na rođenje Antona Janše, oca modernog pčelarstva. Ove godine Svjetski dan pčela posvećen je temi “Pčela u suradnji s mladima”, kako bi se naglasila važnost uključivanja mladih u pčelarstvo i napore za očuvanje oprašivača, prepoznajući ih kao buduće upravitelje našeg okoliša.

Budući da su pčele tako nevjerojatne i čudesne, donosimo osam činjenica o ovim korisnim oprašivačima, koje možda dosad niste znali.

Pčele vide bolje od dronova, robota i ljudi

Pčele odlično razvijen vid, a vješto barataju s pet očiju. S obje strane glave pčele imaju po jedno oko, dok im se u sredini glave nalaze tri oka. Oči, koje se nalaze sa strane, detektiraju oblik i boju objekata, dok jednostavne oči u sredini, na gornjem dijelu glave, detektiraju promjene boja okolini. Ta tri oka sadrže receptore u boji koji su savršeno osjetljivi na ambijentalno svjetlo. Ovakva sposobnost vida od vitalne je važnosti za pčele jer im omogućuje da pronađu najbolje cvijeće kako bi sakupile hranu i vratile se u košnicu.

Komuniciraju plesom

Iako se mnogima čini da su matice one pčele koje određuju pravila u košnici, zapravo nije tako jednostavno. Matice imaju zadatak polaganja jajašaca, a način kako funkcioniraju pčele u košnici međusobno dogovaraju radilici, i to komunicirajući različitim vrstama plesa (leta). Pčele mogu izvoditi različite plesove, uključujući kružni, srpasti ples i brzo mahanje krilima uz stajanje u mjestu. Kružni ples se izvodi ako je cilj unutar 100 metara od pčele, dok se ples s brzim mahanjem krila izvodi ako je cilj puno dalje. Na ovaj način, pčele prenose specifične informacije o udaljenosti i lokaciji, i to nagibom i kutom leta, kao i pokretima zadnjeg dijela tijela. Promatrajući kolegice koje tako lete, pčele prepoznaju gdje su one pronašle izvore nektara i gdje mogu izgraditi nove košnice.

Zadaci se dijele prema starosti

Radilice pčele imaju različite dužnosti, ovisno o njihovoj dobi. Vrlo mlade pčele zadužene su za brigu o mladuncima, dok su one stare tjedan dana odgovorne za izgradnju novih košnica i distribuciju hrane. Kako malo odrastu, počinju čuvati košnicu. U potragu za peludom izlaze kada su starije od tri tjedna. Pčele radilice imaju različite uloge u različitim životnim dobima zbog veličine njihovih mozgova i kapaciteta memorije. Nakon što dođu na svijet, potrebno im je određeno vrijeme kako bi izgradile dovoljan kapacitet memorije da zapamte put do košnice.

Životni vijek im ovisi o tome koliko rade

Životni vijek pčele radilice ovisi o sezoni. Ako su došle na svijet u doba kada ima dovoljno cvjetnog nektara dostupnog za pretvaranje u med – žive samo jedan do dva mjeseca. To je zato što troše puno energije obavljajući teške poslove: grade košnice od voska, brinu se za rastuće ličinke i sakupljaju pelud i nektar. S druge strane, radilice rođene kasno u jesen, bez puno posla, mogu živjeti i do šest mjeseci.

Ne jedu druge kukce

Nektar i pelud glavna su hrana pčela, a biljke s kojih sakupljaju zovu se medonosne biljke. Pčele medarice rijetko traže hranu iz drugih izvora jer mogu dobiti dovoljno hrane i hranjivih tvari samo od biljaka.

Potrebno je 40.000 letova za 1 kg meda

Količina peluda koji jedna pčela medarica sakupi tijekom jednog izlaza iz košnice je oko 30-50 mg. S tjelesnom težinom od oko 0,1 g, pčela medarica može nositi gotovo polovicu svoje tjelesne težine peluda, po koji izlazi 7-13 puta, a ponekad čak i do 24 puta dnevno. Dakle, 10.000 radilica mora izaći iz košnice 4 puta kako bi proizvele 1 kg meda.

Matična mliječ, privilegija matice

I matice i radilice nastaju iz ličinke. Zatim neke ličinke postaju matice, a neke radilice. Što čini razliku? Matice rastu u posebnom prostoru zvanom matično saće, ali i konzumiraju matičnu mliječ puno duže od radilica. Dok radilice konzumiraju matičnu mliječ samo prva tri dana, ličinke matice nastavljaju se hraniti matičnom mliječi tijekom svog razvoja. Pčela matica, koja se hrani matičnom mliječi, živi 10 puta duže od radilice, naraste tri puta veća i položi dva milijuna jajašaca tijekom svog života.