Speleon, centar podzemne baštine, svoja je vrata posjetiteljima otvorio u siječnju ove godine, a riječ je o posjetiteljskom centru koji je prije svega osmišljen da na svojih 800 četvornih metara izložbenoga prostora posjetiteljima predstavi jedinstvenost prirode rakovačkog kraja.
Smješten pokraj Baraćeve špilje, nastao je kao rezultat svih paleontoloških, geoloških, arheoloških, biospeleoloških i speleoloških istraživanja koja su provedena na ovome području unatrag 20-ak godina.
Kada su nam priču o Baraćevoj špilji ispričali Marina Magdić, Hrvoje Cvitanović i Slaven Vuković, koji su još od 2012. godine aktivno uključeni u njezino istraživanje, dobili smo novu sliku i razumijevanje Centra podzemne baštine i njegova značenja za ovaj kraj.
Danas, oni su dio stručnog tima Speleona, a prije 20 godina uvjeravali su svoju lokalnu zajednicu da je Braćeva špilja pravi dragulj ovoga kraja.
Sve se vrti oko špilje
„Sve je počelo s Baraćevom špiljom. Mi smo bili mala lokalna ustanova, koju je osnovala naša Općina. Cijela ideja je krenula 2012., kada je krenuo projekt Plitvičke doline. Kako smo bili oduševljeni svim pronalascima u Baraćevoj špilji, tada nam je palo napamet da osmislimo nekakvu rutu špilje, gdje bismo imali Kuću špilje, mali muzej s pronalascima iz Baraćevoj špilje. I onda se priča počela razvijati, a sve je krenulo u realizaciju kada smo dobili sredstva iz EU, 2016. godine. Sada je ovdje Speleon“, priča nam Marina Magdić, voditeljica odjela promocije i posjećivanja Speleona.
Prolazeći kroz postav Centra, kroz pet tematskih cijelina, ostat ćete začuđeni svime što vam govori Baraćeva špilja – o životinjskim vrstama koje su obitavale na ovome području milijunima godina, o tajnome životu špiljskih insekata, o ljudskoj povijesti koja seže od pračovjeka pa do mještana koji su se u špilji skrivali od Turaka. Ovdje je povijest upisana u zidove špilje, a prenesena najsuvremenijom digitalnom tehnologijom u posjetiteljski centar s ciljem da posjetitelje pozove da se barem na trenutak zaustave u vremenu i shvate sa su samo djelić nečega puno, puno većeg – prirode, svemira, čuda koji se zove život.
“Špilja nam je otkrila kakav je život bio prije, koje su životinje obitavale prije u ovim krajevima, bilo je lavova, medveda, hijena… Pronašli smo ostatke raznih životinja, koje danas više ne obitavaju u ovome kraju. U špilji je pronađeno više od 36 000 paleontoloških fragmenata. I danas je Baraćeva špilja posebna, u njoj žive čak dva endemična kukca, kojih nema nigdje drugdje u svijetu”, oduševljeno objašnjava Hrvoje Cvitanović, speleolog Centra.
Planinske šetnice i potočni rak
Oko Baraćeve špilje možete prošetati i stazama divljih životinja – stazom vuka, medvjeda i risa. Špilja je također otvorena za posjetitelje, ali ne cijele godine. Kako se pazi na ekosustav špilje, za vrijeme hiberniranja šišmiša špilja je zatvorena. U špilji ne smijete niti fotografirati blicom, unositi smeće, ne smijete dodirivati sige jer je riječ o zaštićenom području.
Planinske staze počinju i završavaju kod Baraćeve špilje, a ako krenete Medvjeđom stazom, koja je ujedno i najduža, oko 7, 2 kilometra, proći ćete pokraj potoka u kojem se krije još jedna posebnost ovoga kraja – potočni rak.
“Potočni rak je zaštićena vrsta i sve ga je manje jer je na neki način indikator čiste vode. Na sreću ovdje još imamo potoke koji su čisti i daleko od ljudi pa smo ponosi što je stanovnik naših krajeva i ovaj rijetki rak “, kaže nam Slaven Vuković, čuvar prirode u Centru.
Kako doznajemo od Slavena, stručni tim iz Speleona trenutno radi monitoring potočnog raka da bi ga se što bolje zaštitilo kao rijetku životinjsku vrstu u ovome kraju.
Staze, šuma, vrtače, rijetke životinjske vrste, zanimljiv postav Speleona prikazan najnaprednijim digitalnim tehnikama, samo su djelić onoga što možete vidjeti. Jer, svaki kutak ima neku svoju priču, u koju kada malo zagrebete, postaje bezdan novih zanimljivih priča.
I, na kraju, jedino možemo reći, nema vam druge, dođite u Speleon i sami počnite tragati za tajnama koje se kriju u Baraćevoj špilji.
