Godovi

Godovi prastarog drveća otkrili: Prošlo ljeto bilo je najtoplije u posljednjih 2000 godina

GREEN_300_listici_sredina

Sve zbog emisije plinova

Tragovi skriveni duboko u godovima drveća otkrili su da je prošlo ljeto bilo najtoplije u sjevernoj hemisferi u posljednjih 2.000 godina.

Rekordne temperature, nagle promjene vremena, požar i toplinski valovi postali su dio naše svakodnevice, baš kao i vijesti da je svaki predhodni mjesec bio najtopliji do sada. No, najnoviji podaci možda bi nas trebali itekako zabrinuti. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Nature potvrđeno je da su temperature prošlog lipnja, srpnja i kolovoza bile najviše u posljednjih dvije tisuće godina.

Znanstvenici su ranije objavili da je 2023. globalno bila najtoplija godina od početka mjerenja 1850. godine, ali nova studija ukazuje na to da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem pomaknule ljetne maksimume daleko iznad svega viđenog u zadnja dva tisućljeća. Kako bi došli do tih podataka znanstvenici su proučavali godove drveća. Koristili su podatke o godovima drveća s lokacija diljem zapadne polutke kako bi procijenili globalne temperature između prvog stoljeća naše ere i 1850. godine, prije pojave modernih instrumenata. Dokazali su da je temperatura 2023. bila barem pola stupnja Celzijusa viša od temperature najtoplijeg ljeta zabilježenog u prethodnih 246 godina na sjevernoj polutki, prenosi BBC.

Što su godovi? 

Godovi na drveću su prstenovi koji se formiraju godišnje u deblu i granama drveća. Oni su vidljivi kao koncentrični krugovi kada se presijeku debla. Svaki god prsten predstavlja jednu godinu života stabla i sadrži informacije o rastu i okolišnim uvjetima tog razdoblja. Analiza godova na drveću omogućuje znanstvenicima da proučavaju prošle klime, razine padalina, temperature i druge faktore okoliša.

“Ne bismo trebali time biti iznenađeni. Za mene je to samo nastavak onoga što smo započeli ispuštanjem stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zatopljenje”, rekao je glavni autor studije i profesor klimatologije na njemačkom Sveučilištu Johannesa Gutenberga Jan Esper za AFP.

Autori kažu da je ključni zaključak njihova rada potreba za brzim smanjenjem emisija plinova koji zagrijavaju planet.

“Što duže čekamo, to će biti skuplje i teže će biti ublažiti ili čak zaustaviti taj proces i preokrenuti ga. To je jednostavno tako očito.“, rekao je prof. Jan Esper.

PHOTOS BY: Unsplash.com Pexels.com / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.