Uobičajeno je da se radionice o ljekovitom i samoniklom jestivome bilju organiziraju negdje izvan urbanih sredina, daleko od gradova, u prirodi. No magistra ekoloških znanosti i fitoterapeut Ivančica Krivdić, odlučila je ovo proljeće krenuti s radionicama botaničkog tipa po glavnome gradu Hrvatske, Zagrebu.

Kako je ovo proljeće zbog obilnih kiša kasnila košnja po gradu, Ivančica je primijetila koliko je biljaka  izraslo po Zagrebu i došlo do faze cvjetanja te da i u urbanoj sredini kao što je Zagreb postoji biljna raznolikost. Tijekom jedne šetnje Jarunom, čak je naletjela i na zaštićenu biljku kaćun, koja se inače može naći u Samoborskom gorju, na Žumberku.

Oduševljena ovim otkrićem, pokrenula je zanimljiv i originalan projekt kojem je nazvala Kvartovska botanika.

“Biljke u Zagrebu su prekrivene prašinom, pa ih nije dobro brati za ljekovite  ili jestive svrhe, ali šetnje Zagrebom izvrstan su način da se te biljke prepoznaju i da nešto naučimo o njima. U sat i pol šetnje, idemo od biljčice do biljčice, ali se prilagođavamo ljudima i njihovim interesima. Stečeno znanje, kasnije možete primijeniti u prirodi”, objašnjava nam Ivančica kako izgleda botanička radionica usred Zagreba.

Dosad je Kvartovska botanika obišla istok Grada, Ferenčicu, Volovčicu, Peščenicu, potom su proučavanje biljke na Kajzerici i oko Save, i na Jarunu. Prva na redu je radionica na Dubravkinom putu, koja se događa u ponedjeljak 10. srpnja, a u planu su prije jeseni još Novi Zagreb i Gornji grad.

“Svaka je biljka na svoj način ljekovita i jestiva, a u doba vegetacije možete se prehraniti biljkama koje nađete u prirodi”, kaže Ivančica, magistra ekoloških znanosti i fitoterapeut, koja je kroz godine proučavanja biljaka sakupila vrijedna znanja. No važno je pratiti ciklus biljke, objašnjava Ivančica, jer u proljeće su biljke pune C vitamina pa ih je šteta termički obrađivati, a u jesen dobivaju gorčinu pa se moraju kuhati.

Kako preživjeti u prirodi?

Ivančica ne organizira samo Kvartovsku botaniku po Zagrebu, od nje možete naučiti i kako preživjeti u prirodi, a na njezinim radionica preživljavanja možete doznati kako sagraditi sklonište, prepoznati tragove životinja i kako se sigurno nahraniti biljkama.

“Radionice preživljavanja namijenjene su i djeci i odraslima. Jedini je problem što djeca toliko uživaju u gradnji skloništa, da ih teško možemo izvaditi iz njih”, kaže Ivančica.

U planu je i otvaranje edukacijskog centra Mali zavoj u Garešnici gdje će se na redovitoj razini održavati radionice za sve koji žele naučiti kako prepoznati biljke i kako imati s njima ekološki suživot.

Kopriva a’la špinat

I za kraj, pitali smo Ivančicu da nam otkrije neki recept od samoniklog bilja, da se i mi možemo okušati u pripremanju obroka od onoga što nađemo u prirodi. Predložila nam je da pokušamo s koprivom.

“U proljeće, koprivu možete jesti bez neke pripreme, ali sada, tijekom srpnja, treba je prokuhati, ocijediti, a prokuhanom vodom možete zaliti biljke”, savjetuje Ivančica.

Pripremljenu koprivu usitnite, kao što činite sa špinatom, pa na maslacu zapržite malo brašna. Dodajte usitnjenu koprivu i mlijeko, začinite solju i češnjakom i, kako nam Ivančica kaže, imat ćete ukusan i hranjiv obrok od samonikle biljke koju možete pronaći na svakoj livadi.