Prema analizi neprofitne organizacije Berkeley Earth sa sjedištem u Kaliforniji, 2023. godina je obilježena kao najtoplija od početka mjerenja, posebno u 77 zemalja, među kojima se ističe i Hrvatska s porastom od 2,4 stupnja. Ovo je rezultiralo osjećajem 6-12 stupnjeva više na dnevnoj temperaturi.

Potpuni popis nalazi se ovdje.

Osim Hrvatske, na udaru su i druge zemlje regije, kao i nekoliko europskih i azijskih zemalja, s Njemačkom, Grčkom i Kinezima koji su osjetili poseban utjecaj. Globalni prosjek porasta temperature procijenjen je na 1,54 ± 0,06 °C iznad referentnog razdoblja od 1850. do 1900. godine.
Unatoč nesuglasicama u metodologiji mjerenja između različitih meteoroloških agencija, svi se slažu da je 2023. godina obilježena rekordnim temperaturama. Berkeley Earth, poznat po inkluzivnom pristupu podacima, istražuje i faktore poput vulkanskih eksplozija i zabrane sumporovih aerosola kako bi bolje razumjeli utjecaj na klimu.

No, sve agencije za praćenje s dostupnim podacima slažu se da je 2023. uvelike najtoplija godina u evidenciji promatranja.

Razlike u podacima agencija ovise o broju uračunatih varijabli. Svaka skupina koja se bavi ovim područjem barata različitim setovima podataka i promatraju planet na nešto drugačiji način. Berkeley Earth poznat je po uključivanju više podataka meteoroloških stanica nego bilo koji drugi projekt.

Analitičari smatraju da bi 2024. mogla biti slična ili malo toplija od 2023., uz doprinos trenutnog El Niña, ali uz mogućnost preokreta prema La Niña kasnije u godini. S obzirom na nesigurnosti, drugi izvještaji mogli bi pokazati manje zagrijavanje tijekom 2023., ali činjenica ostaje da nijedna zemlja nije bilježila rekordno hladnu godinu.