U petak, 17. studenoga, kako je na X-u napisala Samantha Burgess, zamjenica voditelja Odjela za klimatske promjene Copernicusa, globalna prosječna temperatura prvi put je bila iznad 2 Celzijeva stupnja, točnije 2,06 Celzijeva stunja, ili da bude jasnije, iznad gornje granice određene Pariškim sporazumom.
Na sastanku o klimi COP21, 2015. godine, postavljen je cilj da globalni porast prosječne temperature ne smije prijeći 2 °C ako se usporedi s onim prije industrijskog razdoblja, a 2018. određno je i vremensko razdoblje od 30 godina tijekom kojeg bi taj prosjek trebao biti održiv.
Kako su i pokazala sva mjerenja od lipnja do listopada, riječ je o dosad najtoplijim mjesecima otkad se bilježe mjerenja temperature, a to je unatrag 120 godina. I ono što je sigurno, 2023. je u temperaturnim rekordima premašila čak i 2016. godinu.
Listopad 2023. bio je “za 1.7 °C topliji od prosječnog listopada u razdoblju od 1850. do 1900”. Iz UN-a upozoravaju da se emisija stakleničkih plinova mora smanjiti za 28 posto želimo li ostati na istom temperaturnom prosjeku, a čak za 40 posto ako se želimo vratiti na onaj od 1,5 stupnjeva Celzijevih.
Kako je ovaj negativni rekord prilično poražavajući, porasti temperature i strategije za ublažavanje klimatskih promjena bit će jedna od glavnih tema predstojeće konferencije UN-a koja će se održati od 30. studenoga do 12. prosinca u Dubaiju.
