Europski je parlament na svojoj plenarnoj sjednici usvojio direktivu o pravu potrošača na popravak kojom se pojašnjavaju obveze proizvođača u pogledu popravka proizvoda, a potrošači ohrabruju na produljenje životnog vijeka proizvoda putem popravka. Ideja je novim pravilima uvesti pravo na popravak, a glavni je cilj smanjiti otpad te potaknuti usluge popravka tako da on bude jednostavniji i cjenovno pristupačan. Također, osigurava se da proizvođači pruže potrošačima pravodobne i troškovno učinkovite usluge popravka te da ih informiraju o njihovu pravu na popravak.
Proizvodi popravljeni unutar jamstvenog roka dobit će produljeno jamstvo u trajanju od jedne godine, čime se potrošače želi potaknuti da se, umjesto za zamjenu proizvoda, odluče na popravak. Prijedlog ima za cilj poticanje održivije potrošnje, olakšavajući popravak neispravnih proizvoda, smanjujući otpad i podržavajući sektor popravka. Tijekom zakonskog jamstvenog razdoblja, prodavatelji bi bili obvezni dati prednost popravku ako je jeftiniji ili jednak trošku zamjene proizvoda, osim ako popravak nije izvediv ili nezgodan za potrošača. Zastupnici također predlažu produljenje zakonskog jamstva za godinu dana nakon što je proizvod popravljen.
Potrošači će imati pravo zatražiti popravak za proizvode poput perilica rublja, usisavača, pametnih telefona i bicikala nakon isteka jamstva. Kako bi popravak bio privlačniji izbor za potrošače, zastupnici žele da proizvođači ponude zamjenske uređaje na korištenje tijekom trajanja popravka. Ako proizvod nije moguće popraviti, mogao bi se ponuditi obnovljeni.
Prema stajalištu Parlamenta, neovisni popravljači, obnovitelji i krajnji korisnici imali bi pristup svim rezervnim dijelovima, informacijama o popravku i alatima po razumnoj cijeni. Online platforme će pomoći potrošačima da pronađu lokalne popravljače (uključujući popravljačke kafiće) i prodavače obnovljenih proizvoda u njihovom području. Kako bi popravak bio dostupniji i privlačniji, zastupnici predlažu da se potrošačima ponude bonovi i drugi financijski poticaji putem nacionalnih fondova za popravak.
Zašto uopće rasprava o ovom problemu?
Bacanje popravljivih potrošačkih proizvoda ima dubok ekološki utjecaj, rezultirajući korištenjem 30 milijuna tona resursa, proizvodnjom 261 milijun tona CO2-ekvivalentnih emisija i generiranjem 35 milijuna tona otpada godišnje u EU. Potrošači koji se odluče zamijeniti proizvod umjesto da ga poprave gube otprilike 12 milijardi eura godišnje. Prema studiji Europske komisije, 77% građana EU radije bi popravilo nego kupilo nove proizvode. Prijedlog o pravu na popravak dopunjuje inicijative EU-a o ekodizajnu i osnaživanju potrošača za zelenu tranziciju.
