CO2 je najvažniji staklenički plin na našem radaru iz opravdanog razloga. Plin koji je prirodno prisutan u atmosferi, ali pojačan ljudskom uporabom fosilnih goriva, glavni je uzročnik klimatske krize. No, preopterećenje ugljika nije jedini plin koji prijeti klimi Zemlje; međunarodni sporazumi obuhvaćaju niz drugih plinova, uključujući umjetnu grupu fluoriranih (F) plinova.
Sumpor-heksafluorid (SF6) spada u tu moćnu obitelj: bezbojan, bezmirisan plin koji se često koristi za izolaciju električnih vodova. Naš se brzo elektrificirajući svijet suočava s naglim porastom atmosferskih koncentracija SF6 ovog stoljeća. A nova međunarodna studija pokazuje da je Kina odgovorna za veći dio tih emisija u proteklom desetljeću.
Zašto je SF6 opasan?
Staklenički plinovi variraju u svojem potencijalu globalnog zagrijavanja (GWP) – mjera koliko toplinske energije apsorbiraju po toni. Sumpor-heksafluorid ima GWP od otprilike 24.300 (u usporedbi s 1 za CO2) i očekuje se da će njegove emisije trajati više od 1.000 godina u atmosferi.
„Svako povećanje emisija SF6 ovog stoljeća efektivno će izmijeniti radijacijski balans naše planete (ravnotežu između dolazne energije od Sunca i odlazne energije s Zemlje) daleko izvan višedesetljetnog okvira trenutnih klimatskih politika“, kaže suautor Ronald Prinn, direktor MIT Joint Program i CGCS te dodaje: „Zato je imperativ da Kina i sve druge zemlje odmah poduzmu korake za smanjenje, i u konačnici eliminaciju, svojih emisija SF6.“
Kako Europa rješava emisije SF6?
Godine 2021., emisije SF6 iz Kine dosegle su 125 milijuna tona ekvivalenta CO2, što je otprilike 1 posto ukupnih emisija ugljika zemlje. To je usporedivo s nacionalnim ukupnim emisijama CO2 Nizozemske ili Belgije, piše EuroNews. S obzirom na to da Kina nije na popisu industrijaliziranih zemalja sastavljenom prema UN-ovoj konvenciji o klimi 1990-ih, nema iste obveze kao europske zemlje u borbi protiv emisija stakleničkih plinova. Smanjenjem upotrebe SF6 u električnoj opremi, ove zemlje smanjile su svoje emisije SF6 u posljednjih 30 godina. No, to nije dovoljno kako bi se nadoknadilo povećanje iz razvijenih zemalja koje se suočavaju s brzim rastom potražnje za električnom energijom i brzim prihvaćanjem tehnologija obnovljivih izvora energije.
Prema podacima iz 2010., Njemačka je proizvodila najviše emisija SF6 među europskim zemljama s velikom razlikom. No, njezin je rezultat poboljšan zahvaljujući dobrovoljnom angažmanu industrije i ulaganju u alternative.
U širem EU-u, nova uredba o fluoriranim plinovima stupila je na snagu prošlog mjeseca kojom se pooštrava izbacivanje tih potentnih plinova do 2050. godine. Međutim, ta uredba ne ide tako daleko kao početni prijedlog, koji je predviđao ukidanje SF6 u svim novim „prekidačima“ (oprema za prijenos električne energije) do 2031. Umjesto toga, lobisti su navodno gurali da se taj staklenički plin i dalje koristi tamo gdje bolje alternative nisu dostupne.
