Najveći smo kupac električne energije koju proizvodi susjedna Bosna i Hercegovina, koja zbog malih kapaciteta svoje industrije raspolaže značajnim viškom. Pokazuju to podatci o vanjskotrgovinskoj razmjeni tijekom prvih šest mjeseci ove godine.
Točnije, prema podatcima Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO), tijekom prvih šest mjeseci iz BiH je izvezena električna energija u vrijednosti od gotovo 343 milijuna eura!
Najviše su zaradili od Hrvatske – kupili smo struju u iznosu od gotovo 103 milijuna eura!
Drugi najveći kupac bila je Srbija koja je iz BiH uvezla električnu energiju u vrijednosti od oko 88 milijuna eura, a treća na popisu kupaca je Švicarska koja je iz BiH uvezla električnu energiju u vrijednosti od 58 milijuna eura.
Jeftina struja na domaćem tržištu
Vrijednost struje koju je Hrvatska kupila od BiH u prvih šest mjeseci 2022. godine bila je nešto veća nego u istom razdoblju ove godine i iznosila je 107 milijuna eura, ali je tada prva na popisu kupaca bila Srbija, koja je iz BiH uvezla struju u vrijednosti od 157 milijuna eura, prenosi Index.
Analitičari predviđaju da će BiH i ubuduće imati solidne kapacitete za izvoz električne energije, ponajviše zbog činjenice da je tijekom i nakon rata ostala bez brojnih proizvodnih kapaciteta koji su bili veliki potrošači. Paralelno, kapaciteti energetskih postrojenja istodobno su povećani gradnjom novih elektrana.
Izvozom tri postojeće elektroprivrede kompenziraju gubitke koje imaju, plasirajući jeftinu struju na domaćem tržištu.
“Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, kazao je banjolučkim Nezavisnim novinama ekonomist Srđan Raković.
Problem s obnovljivim izvorima energije
Međutim, Raković upozorava na problem – činjenicu da se najveći dio električne energije na području BiH dobiva iz termoelektrana. One su, pak, na udaru sve oštrijeg režima oporezivanja iz Europske unije, čiji je cilj smanjiti emisije štetnih tvari.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je problem još složeniji jer elektrane koje su temeljene na obnovljivim izvorima energije teško mogu zamijeniti termoelektrane, a većina njih davno je izgrađena i temeljena na zastarjelim tehnologijama.
Smatra da bez barem jedne nove termoelektrane na ugljen ili plin u takvim okolnostima BiH ubrzo može ostati bez sadašnjih viškova električne energije pa će se i sama morati orijentirati na uvoz.
