Za sve osobe koje u svojoj prehrani izbjegavaju meso, ribu i ostale namirnice životinjakog porijekla, orašasti plodovi i sjemenke idealan su izvor prijeko potrebnih nutrijenata. Bogati su korisnim nezasićenim masnim kiselinama i proteinima pa ih je dobro redovito konzumirati, ili kao grickalicu, sastojak u sirovim desetima, odličan su dodatak slanim i slatkim jelima, umacima i salatama. Zapravo, gdje god ih dodate, bit će izvrsni.
Priroda se nekako sama pobrinula da tijekom jeseni i zime, kada je deficit sezonskog voća i povrća, čovjek može preživjeti uz orašaste plodove, čija sezona traje i nekoliko mjeseci jer osušeni i uskladišteni da odgovarajućoj temperaturi nutrijente mogu zadržati mjesecima.
No možda niste znali da, posebno ako ste vegetarijanac ili vegan, i ako ih jedete u većoj količini, dobro ih je pripremiti za konzumaciju. Bademi, orasi, indijski oraščići, lješnjaci, pistacio, brazilski orasi, makadamija, pekan oras pa čak i sjemenke, kao što su lanene, sezamove, bučine ili suncokretove, ponekad mogu izazvati probleme sa želucem jer se teško probavljaju. Naime, oni sadrže tzv. inhibiotre enzima, tj. prekriveni su prirodnim enzimima koji ih štite kako ne bi počeli klijati.
Riječ je o fitinskoj kiselini kroz koju se skladišti fosfor u dijelovima biljke, posebno u klicama i sjemenu. Ovu kiselinu svrstavaju u kategoriju antinutrijenta jer u ljudskom tijelu može vezati fosfor, kalcij, željezo i druge minerale te smanjiti njihovu apsorpciju i iskoristivost.
No rješenje ovoga problema vrlo je jednostavno – orašaste plodove i sjemenke prije konzumacije treba namočiti u vodi. Ako ih jedete a da prije nisu bili dobro natopljeni, fitinska kiselina se veže za minerale u gastrointestinalnom traktu pa se oni ne mogu apsorbirati u crijevima. Dakle, osim što možete imati problema s probavom, vaš organizam neće imati velike koristi od orašastih plodova. To vam nije cilj, zar ne?
7 razloga zašto namakati orašaste plodove i sjemenke
- smanjenje ili uklanjanje fitinske kiseline
- poboljšavanje i olakšanje probave
- uklanjanje inhibitora enzima
- povećanje dostupnosti hranjivih tvari
- oslobađanja dobrih enzima i života – pokretanje procesa klijanja
- poboljšanje okusa i teksture
- smanjenje kalorijske vrijednosti
Kada potopite orašaste plodove u vodu, događaju se dva procesa: ispiru se molekule koje otežavaju probavu i aktivira se proces klijanja, tako da se smanjuje količina škroba i vlakana, dok se povećavaju proteini i vitamini.
Kako namakati orašaste plodove?
Svaki orašasti plod i sjemenke imaju neko svoje vrijeme namakanja. No prije negoli ih uronite u vodu, svakako ih dobro isperite. Jedno je sigurno, ako ih držite u vodi i duže od preporučenog vremena, neće im naštetiti. Potrebno vrijeme namakanja orašastih plodova se razlikuje od vrste do vrste. Najpraktičnije je namočiti ih preko noći i ujutro opet isprati jer duže vrijeme namakanja neće štetiti.
Nakon namakanja, dobro ih isperite pa sušite u pećnicu na niskoj temperaturi, u dehidratoru na 42 stupnjeva ili ih raširite na ubrusu i ostavite da se suše 24 sata. Potom ih možete ili smrznuti ili uskladištiti na suho mjesto, s dotokom zraka, s vanjskom temperaturom do 24 stupnja.
Lješnjaci, kikiriki i pinjoli: 1 žličica soli po šalici plodova, namočite između sedam i 12 sati
sušite između 12 i 24 sati.
Indijski oraščići: 1 žličica soli po šalici ploda, namočite između tri i šest sati, sušite između 12 i 24 sata.
Bademi: 1 žličica soli po šalici ploda, namočite između 12 i 24 sata, sušite između 12 i 24 sata.
Orasi (sve vrste): pola žličice soli na šalicu oraha, namočite između sedam i 12 sati, sušite između 12 i 24 sata.
Sjemenke suncokreta: 2 žličice soli na šalicu sjemenki, namočite između sedam i 10 sati
sušite 12 sati.
Sjemenke bundeve: 2 žličice soli po šalici sjemenki, namočite između sedam i 10 sati, sušite 12 sati.
