Iako se općenito smatra kako je sadnja stabala ključna za borbu protiv klimatskih promjena, posljednja studija objavljena u časopisu Nature Communications otkriva da to baš nije tako. U ovoj studiji znanstvenici su ukazali na to da sadnja drveća na neprimjerenim lokacijama može učiniti više štete nego koristi za klimu.

Stabla su poznata po svojoj sposobnosti da skladište ugljikov dioksid koji zagrijava planet. Međutim, kako studija objašnjava, u mnogim slučajevima previše stabala na jednom području znači da se manje sunčeve svjetlosti odbija s površine Zemlje i, samim time više se topline zadržava u nižim slojevima atmosfere.

Iako su neki znanstvenici već otkrili da obnavljanje šumskog pokrova može dovesti do promjena u albedu – odnosno količini sunčeve radijacije koja se odbija s površine planeta – ovo je prva studija koja jasno objašnjava ovaj fenomen.

Budući da su prethodna istraživanja zanemarila albedo učinak, precijenjena je korist sadnje stabala u borbi s globalnim zagrijavanjem. U ovoj su studiji znanstvenici mapirali mjesta koja bi zapravo donijela najveću dobrobit za klimu.

Gdje saditi nova stabla?

Jednostavno rečeno, albedo se odnosi na sposobnost površine da reflektira sunčevu svjetlost. Svijetle površine reflektiraju puno više svjetlosti u atmosferu, što znači da imaju visok albedo. Utvrđeno je da je albedo najviši u zaleđenim područjima svijeta – snijeg i led mogu reflektirati do 90 posto sunčeve energije.

Šumovita područja, s druge strane, obično su tamnija, što znači da apsorbiraju više sunčeve svjetlosti i zadržavaju toplinu, dajući nizak albedo. Zbog te činjenice, neki stručnjaci sugeriraju da šume mogu zadržati neželjenu toplinu, doprinoseći globalnom zagrijavanju. Stoga, znanstvenici u ovoj studiji objašnjavaju se albedo učinak šuma mora uzeti u obzir, kao i njihova sposobnost da skladište ugljik.

U budućnosti će biti važno znati gdje su najbolja mjesta za sadnju novih stabala. Vlažni, tropski okoliši, poput Amazone, savršeni su za pošumljavanje, zahvaljujući visokoj sposobnosti skladištenja ugljika i niskim promjenama u albedu. Međutim, u umjerenim travnjacima i savanama, utvrđeno je suprotno. Čak se i za prethodno “najbolje” procijenjene lokacije nakon ove studije utvrdilo pružaju oko 20 posto manje hlađenja ako se uzmu u obzir promjene albeda.

Iako je to možda izgleda zabrinjavajuće, u studiji je objašnjeno kako pošumljavanje i dalje donosi veliku  korist za planet jer više stabala znači bolje ekosustave i povećane razine čistog zraka i vode, unatoč otežavajućem čimbeniku kao što je albedo.