Namirnice koje unosimo u organizam ključan su čimbenik za održavanje zdravlja, a nutricionisti se slažu kako je mediteranska prehrana najbolje nutricionistički izbalansirana, ali ima i mnoge prednosti s aspekata održivosti.
Ono što je važno naglasiti, u svoj stil života mogu je integrirati i vegetarijanci jer se uglavnom temelji na integralnim žitaricama, voću, povrću, mahunarkama, orašastim plodovima i maslinovom ulju, uz umjerenu konzumaciju ribe, mliječnih proizvoda i peradi, te ograničenje crvenog mesa i prerađenih namirnica. Prema već provedenim istraživanjima, ova prehrana se povezuje s nižim stopama srčanih bolesti, dijabetesa, ali i drugih kroničnih tegoba.
Može li se integrirati u druge kulture?
Kao što i sam pojam kazuje, mediteranska prehrana je svojstvena stanovništvu koje živi na Mediteranu, a formirana je na bazi sezonski dostupnih namirnica na ovome podneblju, kao i maslinovom ulju čija je proizvodnja povezana s krajevima uz more. Znanstvenike je stoga zanimalo ima li mediteranska prehrana jednako dobar učinak i na one kojima nije “domicilna”, odnosno koji ne žive u blizini mora i blagodati koje ono pruža što se tiče izbora namirnica.
Studija, koja je provedena u suradnji s La Universidad Autónoma u Madridu i T.H. Chan School of Public Health u Harvardu, za cilj je imala dokazati da pojedinci mogu doživjeti pozitivne zdravstvene učinke mediteranske prehrane čak i ako ne žive na tradicionalnim mediteranskim područjima.
Osim toga, fleksibilnost mediteranske prehrane, koja omogućava umjerenu konzumaciju životinjskih proizvoda, usklađuje se s konceptom fleksitarijanske strategije. Ovaj pristup fokusira se na smanjenje konzumacije mesa, dok i dalje dopušta određenu fleksibilnost temeljenu na individualnim preferencijama i kulturnim čimbenicima.
Podaci začuđujući
Istraživanje je obuhvatilo podatke prikupljene od 110 799 osoba koje žive na području Engleske, Walesa i Škotske, a svi su bili u dobi od 40 do 75 godina. Osim prehrane u obzir je način života, odnosno koliko su se osobe bile tjelesno aktivne, njihova socijalna interakcija, konzumiranje vode i zdravih napitaka. Sudionici istraživanja imali su različite životne i prehrambene navike, a neki od njih su bili skloniji mediteranskoj prehrani, što se evidentiralo ispunjavanjem ankete.
Nakon obrađenih podataka iz ankete i liječničkih pregleda svakog sudionika, iz Chan School of Public Health izvijestili su da su pojedini koji su se čvrsto pridržavali mediteranskog načina života – uključujući konzumiranje zdrave prehrane bazirane na biljkama s ograničenim dodatkom soli i šećera te odmora, vježbanja i socijalizacije – imali 29% manji rizik od smrtnosti i obolijevanja i 28% manji rizik od smrtnosti od raka u usporedbi s onima koji se nisu pridržavali mediteranskog načina prehrane.
“Ovo istraživanje pokazuje da je nemediteranskim populacijama moguće usvojiti mediteransku prehranu koristeći lokalno dostupne proizvode i usvojiti cjelokupni mediteranski način života unutar vlastitih kulturnih konteksta”, rekla je voditeljica istraživanja Mercedes Sotos Prieto.
