pexels-karolina-grabowska-4021694

Fleksitarijanska prehrana je sve popularnija, a ima i svoj dan. Znate li na čemu je bazirana?

GREEN_300_listici_sredina

Prehrana kojoj se lako prikloniti

Smanjiti unos mesa u svoju svakodnevnu prehranu mnogima je cilj, no neki ga se ne mogu tek tako odreći u potpunosti. Zato postoji fleksitarijanski način prehrane kojim postepeno možete smanjiti unos mesnih proizvoda i fokusirati se na biljna jela. Ovaj način prehrane postao je toliko popularan da je dobio i svoj internacionalni dan koji se u svijetu obilježava danas, 12. lipnja.

Sve je više različitih prehrana za koje se ljudi diljem svijeta odlučuju, no uz onu vegetarijansku i vegansku posljednjih nekoliko godina postala je popularna i fleksitarijanska prehrana, a osobe koje ju prakticiraju nazivaju se fleksitarijanci. Što je zapravo fleksitarijanizam?

Fleksibilnost s naglaskom na…

Najjednostavnije rečeno, fleksitarijanstvo ili “poluvegetarijanstvo” je prehrana bazirana primarno na namirnicama biljnog porijekla uz povremeno uključivanje mesa i ribe u jelovnik. Ono što fleksitarijanci žele postići je postepeno smanjivati unos mesa, ali i smanjiti svoj ugljični otisak tako što jedu ribu i meso tek povremeno.

fleksitarijanska prehrana

Baš kao što joj samo ime govori, radi se fleksibilnoj prehrani, a koja uz povremeno meso i ribu uključuje veće količine cjelozrnatih žitarica, mahunarki, voća i povrća, te novih vrsta namirnica poput tofua i seitana. Osim što su odličan izvor proteina, mahunarke su i bogat izvor željeza, kalija, cinka, i dragocjenih vlakana koji su jako bitni za dobru probavu. Za vlakna je poznato i da pomažu kod smanjenja kolesterola kao i sjemenke koje su pune polinezasićenih masti zdravih za srce.

Koliko je mesa dopušteno?

Konzumiranjem ove prehrane u principu nije striktno određeno kolike količine mesa se jedu i kad, osim što je cilj da ono je prevlada biljnu prehranu.

Fleksitarijanci najčešće biraju nemasno meso visoke kvalitete, poput piletine ili puretine. Ono što se uglavnom izbjegava je prerađeno meso poput slanine, kobasica, salame, šunke i pašteta, jer sadrže puno zasićenih masti i soli, a vrlo malo vitamina i minerala. Prema istraživanjima, prelazak osobe s prosječne zapadnjačke prehrane na fleksitarijansku, gdje se meso dijelom zamjenjuje biljnom hranom, mogao bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 7%.

Životni stil u tri faze

Fleksitarijanstvo je izbor životnog stila, a ne stroga dijeta, zbog čega je mnogima privlačan i lako ga je usvojiti. Kod fleksitarijanskog načina života postoje tri preporučene faze za usvajanje i postupno smanjenje unosa mesa.

Prva faza: Preporučeno je jesti meso pet puta tjedno.

Druga faza: Kako se pojedinac navikava jesti više voća i povrća, meso se ograničava na tri dana.

Treća faza: Posljednja faza je kada je vaša prehrana većinom vegetarijanska, sa samo povremenim užicima koji nisu na bazi biljaka.

PHOTOS BY: Pexeles, Unsplash / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.