Svi smo svjedoci sve viših temperatura untrag nekoliko godina, i to ne samo ljeti, već i tijekom svih godišnjih doba, a usporedo su na cijeloj Zemlji prisutni i ekstremni vremenski uvjeti, kao što su jake oluje, nagle promjene vremenskih prilika, poplave na globalnoj razini. No na temu globalnog zatopljenja, klimatskih promjena i dalje se vode polemike, a u medijima i internetom još se provlače sumnje da uzrok svim ovim događanjima, koja možemo okarakterizirati kao nepovoljna, ipak leži u čovjeku i njegovu odnosu prema prirodi i lošem gospodarenju Zemljinim resursima.

Stoga, razgovarali smo s osobom koja je kvalificirana za stručan osvrt na tematiku klimatskih promjena i svih meteoroloških fenomena koji su nas snašli tijekom 2023. godine – s Dunjom Mazzocco Drvar, direktoricom programa zaštite prirode u WWF Adriji, magistrom meteorologije i oceanografije.

Jedna od promjena koja se po medijima, ali i na ulici stalno komentira je iznimno vruće ljeto, ali i neobično visoke temperature u rujnu ove godine. Prema riječima Dunje Mazzocco Drvar, kada govorimo o globalnim prosječnim temperaturama, rujan ove godine bio je najtopliji rujan u povijesti mjerenja – 0,93 °C, topliji od najrecentnijeg klimatskog prosjeka i 1,75 °C topliji od druge polovice 19. stoljeća. Ako gledamo situaciju samo u Europi, bio je čak za 2,51 °C topliji od prosjeka 1990.-2020., i za čak 1,1 stupanj topliji od dosad najtoplijeg rujna 2020. godine.

“U razgovorima o pojedinačnim rekordima, koji su se bilježili u ljetnim danima, zna se čuti negirateljski argument da je vrućina bilo i prije, čak se tu i tamo pojavi i koji stari izrezak iz novina koji bi to, kao, trebao potkrijepiti. No može se osporiti da takvih pojava ima sve više i da nema kutka u Hrvatskoj, na Mediteranu, pa ni u Europi, koji nije bio porasta temperature”, naglašava poznata meteorologinja.

El Ninjo nije jedini koji utječe na promjene vremenskih uvjeta

Iako se kroz medije često provlači pojam meteorološkoga fenomena El Ninjo i njemu se pripisuje većina ekstremnih promjena vremena, kako Dunja Mazzocco Drvar objašnjava, na ponašanje atmosfere kroz zimsku sezonu ne utječe samo ovaj fenomen.

“Važno je uzeti u obzir i obrasce temperature u drugim dijelovima oceana, posebno temperatura površine mora, oscilacije uobičajenog globalnog strujanja, jačina stalnih područja niskog ili visokog tlaka, kao što je primjerice Aleutski minimum ili Grenlandska anticiklona i slično. Posljednji put ušli smo u zimu s jačanjem El Nina 2015. godine, i tada smo svjedočili toploj zimi”, naglašava meteorologinja i podsjeća kako je tada veljača bila puna preokreta – od nekoliko rekordno toplih dana u Zagrebu i Splitu, preko par snježnih epizoda, čak i na Braču, do razornih nevremena diljem obale.

“S druge strane, imali smo El Nino uvjete i 2002. na 2003. godinu, ali su temperaturni uvjeti bili znatno umjereniji. Te smo zime imali neke od najvećih snjegova u novijoj povijesti, uključujući i pokrivač od pola metra na Vidovoj gori, pa i smrzavanje obalnog mora. Preliminarne prognoze doista upućuju na još jednu relativno toplu (ne i neviđeno toplu) zimu, ali uz veliku vjerojatnost za ozbiljnija zimska iznenađenja i veće količine oborina na Mediteranu”, kaže Dunja Mazzocco Drvar.

Poplave koje su poharale početkom rujna mnoge svjetske zemlje bile su predmetom raznih teorija, a kao glavni uzrok navedena je oluja Daniel. Meteorologinja objašnjava kako je putanja kojom se kretala mediteranska ciklona Daniel bila vrlo neuobičajena.

“Kao da se zona pasata pomaknula (odnosno proširila) skroz do južnog dijela Sredozemnog mora. O povećanom sadržaju vlage u promijenjenoj klimi puno se govorilo nakon ljetnih razornih oluja, a sada nas dodatno brine i izrazito visoka temperatura površine mora. Atmosfera sadrži sve više energije. Citirat ću kolegu Sašu Cecija, koji energiju vrlo simpatično definira kao sposobnost tijela da napravi štetu. Što je više energije u atmosferi, to je šteta koju može učiniti veća”, dodaje Dunja.

Je li razorna oluja u Hrvatskoj izravna posljedica klimatskih promjena?

Oluja, koja je u srpnju poharala unutrašnjost Hrvatske, ali nije zaobišla ni priobalje, jedna je od onih koje će ostati zabilježene kao najrazornije na našem području. Prema mišljenju Dunje Mazzocco Drvar, takvih će oluja biti sve više i one će postati sve snažnije, sve ekstremnije.

“Da bi se potvrdio utjecaj klimatskih promjena na konkretan vremenski događaj, treba izraditi opsežne analize i provjeriti kako bi izgledao da se dogodio u staroj nepromijenjenoj klimi. To je, primjerice, napravljeno za snažnu oluju s obilnom kišom, koja je zahvatila zapadnu Europu, Belgiju i Njemačku, i odnijela 222 života. Analiza je pokazala da je takav događaj u novoj zagrijanoj atmosferi i do 9 puta vjerojatniji te da je intenzitet oborine povećan i do 19%”, objasnila je Dunja.

Dunja, kao jedan od pokazatelja klimatskih promjena navodi i to što zimi u gradovima više nema snijega te podsjeća kako je prosječna temperatura na Božić pedesetih godina prošlog stoljeća bila oko jednog stupnja, što je temperatura pogodna za snježne padaline, a da u drugom desetljeću 21. stoljeća taj temperaturni prosjek iznosi 8 stupnjeva Celzijevih.

“Ruku na srce, djeca više ni ne vape za snijegom jer ih ima sve više koji ga nikada i nisu vidjeli uživo. A ako su i doživjeli da padne, trajao je toliko kratko da nisu stigli uživati u čarima koje donosi”, komentira Dunja.

Sami smo se doveli u ovu točku

Nema sumnje, na promjenu klime utjecao je čovjek i njegovo djelovanje, a to je službeno potvrdio i izvještaj Međuvladinog panela za klimatske promjene (engl. IPCC) u ljeto 2021. u kojem jasno piše „nedvojbeno je da je ljudski utjecaj zagrijao atmosferu, oceane i tlo“. No, prema Dunjinim riječima, mi brigu za okoliš često poistovjećujemo s postupcima za zbrinjavanje otpada.

“Smeće percipiramo prije svega kao estetski problem i smatramo da ga trebamo riješiti te da se time brinemo za prirodu. Klimatske promjene su zabrinavajuće, zatrašujuće više od toga. One niti su estetski problem niti ugrožavaju samo floru i faunu, nego predstavljaju ozbiljnu prijetnju životu na planetu, uključujući opstanak ljudi”, ističe Dunja i podsjeća kako je ovogodišnji dan ekološkog duga, dan na koji naša godišnja potrošnja prirodnih resursa nadilazi ono što nam Zemlja pruža, ove godine bio 2. kolovoza,  što znači da trošimo skoro dvostruko više nego što naš planet može nadoknaditi i obnoviti.

“Gospodarenje otpadom samo je jedan od sektora u kojem moramo aktivnije uvoditi mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova i u Hrvatskoj nosi oko 7% ukupnih emisija. S druge strane, promet je odgovoran za 28% hrvatskih emisija i ujedno ima i najveći pojedinačni sektorski doprinos emisijama. Zato uvijek svakome preporučujem da razmisli o načinu prijevoza, i onog svakodnevnog i na dulje relacije, i da izabere onaj koji ispušta najmanje stakleničkih plinova. Važno je i kako se grijemo i hladimo, koristimo li nepotrebno energente”, objašnjava Dunja Mazzocco Drvar.

Imamo li šanse za popravni?

Države u Europskoj Uniji uvele su zelenu politiku kao prioritet, a održivost se postavlja kao glavna smjernica na svim razinama razvoja, sve u cilju smanjenja emisije stakleničkih plinova.

“Jasno je da ni uz sve mjere koje provodimo nećemo uspjeti u skorijoj budućnosti obuzdati promjene koje se događaju. Emisije stakleničkih plinova se smanjuju, ali ni blizu dovoljno brzo. Drugim riječima, moramo se pripremiti na uvjete koji su okrutniji od ovih koje imamo sada. I moramo se na njih prilagoditi”, kaže Dunja Mazzocco Drvar i dodaje kako se, nažalost, više ne možemo vratiti na klimatske uvjete kakve smo imali sredinom prošlog stoljeća, ali da možemo i moramo spriječiti da nama, našoj djeci te budućim generacijama bude još gore.