jasmin-chew-KNu2oQ69bMw-unsplash

Znanstvenici otkrili novu metodu bojenja trapera koja bi mogla promijeniti tekstilnu industriju

GREEN_300_listici_sredina

Kralj tekstila

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Već je otprije poznato kako je tekstilna industrija jedna od najvećih zagađivača okoliša. Tomu svakako dopridonosi i bojenje popularnog trapera. Prema novim studijama, vječni jeans mogao bi prijeći na novu, znatno odgovorniju tehniku bojenja.

Njegovo veličanstvo – jeans. Gotovo da nema osobe koja u svom ormaru ne posjeduje nekoliko komada traperica ili drugih odjevnih predmeta napravljenih od ovog čvrstog modrog materijala. Ovaj tekstil koji je ime dobio po francuskom gradu prošao je svoj dug put i njegova priča seže daleko u povijest. Od nekada radne odjeće koju su nosili talijanski mornari iz Italije, u Americi farmeri, pa sve do casual varijanti koju su popularizirale poznate zvijezde poput glumca Jamesa Deana. Uske, široke, pokidane, kratke, s visokim strukom modela je nebrojeno, no ti toliko željeni komadi u svim krajevima svijeta itekako imaju utjecaj na okoliš. Njihovo bojenje itekako ostavlja otisak na planet Zemlju, a svemu tome treba dodati kako je i bez trapera, tekstilna industrija jedna od najvećih zagađivača okoliša.

Zato su istraživači sa Sveučilišta Georgia razvili novu tehnologiju bojenja indiga koja je pogodnija za okoliš. Nova tehnika bojenja smanjuje potrošnju vode i uklanja otrovne kemikalije koje čine proces bojanja tako štetnim za okoliš. I povrh svega, tehnologija pojednostavljuje proces i osigurava više boje od tradicionalnih metoda. “Tekstilna industrija klasičan je primjer zagađivača okoliša, a jedan od glavnih uzroka onečišćenja u industriji je bojenje”, rekao je Sergiy Minko, dopisni autor studije i profesor struke za vlakna i polimere u Georgiji. U početku se prirodni indigo koristio za bojanje tekstila, uveden je u kolonije 1700 -ih, te je bio važna kultura za ranu Ameriku. No, otkriće načina proizvodnje sintetičkog indiga gotovo je u potpunosti izbrisalo tržište prirodnog indiga s karte. Industrija trapera koristi više od 45.000 tona sintetičkog indiga godišnje, zajedno s više od 84.000 tona natrijevog hidrosulfita kao redukcijskog sredstva i 53.000 tona luga. Za bojenje samo jednog para traperica potrebno je između 50 do 100 litara vode. I ta voda, prepuna otrovnih kemikalija, mora nekamo otići. Iako sada postoje propisi koji zahtijevaju da američke tvornice donekle očiste tu otpadnu vodu, industrija ih je desetljećima jednostavno ispuštala u okoliš, nagrizajući kanalizacijske cijevi na putu do rijeka i oceana. Čak i sada, voda kontaminirana kemikalijama neizbježno završava u lokalnim plovnim putovima, osobito u industrijskim tvornicama u zemljama u razvoju gdje se proizvodnja često prepušta vanjskim tvrtkama.

Nova metoda bojanja koristi prirodni indigo i potpuno eliminira upotrebu štetnih kemikalija koje se koriste u konvencionalnim metodama. Također zahtijeva samo jedan sloj indiga za učvršćivanje više od 90 posto boje, značajno smanjujući količinu vode potrebnu za bojanje tkanine. Konvencionalne metode zahtijevaju do osam uranjanja u otopinu boje, a ova nova metoda koja bi mogla promijeniti proizvodnju traženih traperica ne žrtvuje ni udobnost, zadržavajući približno iste razine debljine, povećanja težine i fleksibilnosti u tkanini. Zbog pojednostavljenog procesa, radnicima se štedi vrijeme i energija uklanjanjem potrebe za vremenom oksidacije između svakog uranjanja. “Ne smanjuje se indigo u ovom procesu; ne otapa se. Jednostavno se pomiješa s nanoceluloznim vlaknima i nanese na površinu tekstila, a nijansu plave možete promijeniti količinom indigo čestica dodanih u smjesu”, istaknuo je Minko. “Proizvodnja trapera i traperica u svijetu stvara veliko tržište pa bi čak i male promjene u ovoj industriji mogle imati veliki utjecaj. Postoje populacije koje traže proizvode napravljene na ekološki prihvatljive načine, a kako će se propisi pooštravati, tako će se industrija tome morati prilagoditi“, zaključio je znanstvenik.

PHOTOS BY: Unsplash, Pixabay / Sva prava pridržana

Vezani članci

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2022 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.