Poznato je kako se na Zemlji postotak ekološkog sjemena smanjuje i kako ga sve više potiskuju inačice proizvedene po laboratorijima, a s druge strane, klimatske promjene i sve manji broj oprašivača utječu na smanjeno razmnožavanje biljaka i širenje sjemena.
I baš zato ZMAG-ova Društvena banka sjemena, koja se nalazi na recikliranome imanju u Vukomeriću, nedaleko od Zagreba, čini veliku promjenu i daje svojevrsnu utjehu budućim generacijama.
Članovi Udruge godinama marljivo skupljaju razna sjemena, sortiraju ih i pažljivo čuvaju, a 2018. godine na imanju je i službeno, kao projekt, pokrenuta Društvena banka sjemena.
Glavna im je motivacija, kako kažu, očuvati bioraznolikost i genetski materijal za generacije koje dolaze te da sjeme i hrana ostanu dostupni jer su pravo svakog čovjeka.
“Sve je nastalo iz čistoga entuzijazma, ali je priča tijekom godina dobila okvire i potporu pa trenutno Društvenu banku sjemena sufinancira Nacionalna zaklada za društveni razvoj i fondacije Salvia, a apliciramo projekte na Zagrebačku županiju i u suradnju s drugim organizacijama provodimo i dodatne rezidencijalne programe”, rekla nam je Petra Pavleka, voditeljica ovoga projekta.
Kako doći do sjemena?
Iz ZMAGA kažu da po sjeme može doći tko god je zainteresiran i da velik broj posjetitelja godišnje prođe Recikliranim imanjem.
“Početna ideja Društvene banke sjemena bila je da ona bude otvorena za članove, a da na tri godišnje razmjene sjemena, koje organiziramo, omogućimo i ostalima da nabave sjeme. Kako jenjava interes, a nama se ne sviđa da sjeme usamljeno stoji u podrumu, danas smo otvoreniji prema javnosti i reagiramo na svaki upit, bilo da se radi o članovima ili samo o osobi koja želi razmijeniti sjemena. Iako, sjeme se na imanju radi našeg statusa ne može kupiti, ali obično ljudi ostavljaju novčanu donaciju”, kaže voditeljica projekta.
Na imanju u Vukomeriću su otvoreni za posjete, ali kako ZMAG-ovci imaju puno obaveza i stalno održavaju aktivnosti, posjetitelj se trebaju prethodno najaviti.
Koliko vrsta sjemena ima Banka?
U Društvenoj banci sjemena članovi svake godine regeneriraju i sakupe velik broj sjemena. “U Banci trenutno imamo više od 1000 vrsta/sorti različitog sjemena, a 50-ak vrsta/sorti, sakupljenih iz svojih vrtova i iz vrtova aktivnih članova, nudimo na razmjenama”, objasnila je Petra.
Ima li i nekih egzotičnih sjemena?
“Naravno, no većina egzota dugo stoji u banci, pa bi valjalo ispitati klijavost. Orijentirani smo na uzgoj provjerenih i tradicijskih sorti jer su prilagođene našim uvjetima, no na našim pokušalištima povremeno ispitujemo i uspješnost uzgoja autohtonih sorti koje ne ugrožavaju našu floru i faunu, a dobro se adaptiraju na klimatske promjene”, objašnjava Petra i dodaje kako su prošle godine čak uspjeli uzgojiti amarate od sjemena koje je sakupio njihov aktivni član Robin Gunjević.