Još prije dvije godine, u centar za rehabilitaciju životinja u Brazilu dovezena je životinja koju je udario auto. Životinja je bila slična psu, lajala je kao pas, ali se i penjala po grmlju, što je karakterističnije ponašanje za tamošnju pampasku lisicu nego za psa. Također, životinja je odbijala jesti hranu za pse, a sama je pokušavala loviti štakore.
Kako je životinja kasnije prebačena u sklonište za životinje, priča ima svoj nastavak. Naime, njezini skrbnici počeli su sumnjati da bi mogla biti hibrid – križanac kućnog psa i neke lokalne divlje životinje. Kontaktirali su genetičare Thalesa Renata Ochotorena de Freitasa sa Sveučilišta Federalnog Distrikta Rio Grande do Sul i Rafaela Kretschmera sa Sveučilišta Federalnog Distrikta Pelotas, koji su prošli mjesec objavili studiju u kojoj je i službeno potvrđeno da je riječ o prvome dokumentiranome psu-lisici na svijetu. Ova je objava, naravno izazvala znatiželju mnogih stručnjaka koji se bave genetikom životinja.
Nice article with some more details on the dog-fox hybrid from Brazil https://t.co/z1y5knIekj
— Roland Kays (@RolandKays) September 28, 2023
“Kakav nevjerojatan hibrid”, na Twitteru je komentirao i Roland Kays, biolog sa Sveučilišta Sjeverne Karoline i Sjevernog karolinskog muzeja prirodnih znanosti, a u svoju je objavu stavio i poveznicu na ovu studiju, i dodao kako je križanje između srodnih vrsta poznato i uobičajeno, ali da su pas i pampaska lisica potpuno genetski udaljeni rodovi i da je riječ o neobičnom spajanju vrsta.
Ovo je neobično križanje komentirao i genetičar Loren Rieseberg sa Sveučilišta Britanske Kolumbije i usporedio ga kao kad bi se čovjek pario, na primjer s čimpanzom.
U studiji, ova ženka je nazvana “dogxim”, a stručnjaci smatraju kako, nažalost, zbog promjena u okolišu, vjerojatno neće biti i posljednji primjerak križanja.
“Općenito, kod sisavaca vrste se pare sa svojom vrstom”, objasnio je Kays za National Gheographic. “Ponekad, ako ih ne razdvajaju toliko duga evolucijska vremenska razdoblja, može doći do parenja različitih vrsta, kao kod kojota i vukova, ali to se obično događa kada je jedna životinja česta u na nekom području, a druga je rijetka.”
Kako je došlo do parenja?
Promjene u okolišu, smatraju znanstvenici, vjerojatno su doprinijele stvaranju dogxima. Travnate ravnice južnog Brazila, na kojima žive pampaske lisice, suočavaju se s ubrzanom urbanizacijom. Velik dio tog područja pretvara se u pašnjake za govedarske farme i stambene četvrti. Iako su populacije pampaske lisice ostale stabilne, njihovo stanište sve više se preklapa s područjima gdje borave kućni psi, pružajući im više prilika za međusobno parenje.
Drugi čimbenik, koji je možda utjecao na stvaranje dogxima, kako navodi koautor studije Bruna Szynwelski, velik je broj napuštenih pasa u Brazilu. Naime, vlasnici često pse jednostavno ostave u prirodi i nikad se ne vrate po njih.
Iako se križanje između vrsta smatra anomalijom i postoji mala vjerojatnost nastanka nove populacije, sve teže je predvidjeti kako će se vrste razvijati pokušavajući se prilagoditi klimatskim promjenama i promjeni okoliša.
Životinje nastale križanjem dviju vrsta često imaju zdravstvene probleme ili druge karakteristike koje ih čine manje sposobnima za preživljavanje. Iako je dogxim bila zdrava kad je prebačena u jedno sklonište za životinje u Bazilu, ipak je, nažalost, uginula početkom ove godine.
Uzrok njezine smrti još uvijek nije poznat, a znanstvenici, koji su objavili studiju, za njezinu su smrt doznali tek netom prije objavljivanja studije.
