Da nulta stopa otpada i kafić mogu ići ruku pod ruku, svjedoči tome i prvi hrvatski zero waste kafić “Život” o kojem smo nedavno pisali. Iza ovog mnogima nevjerojatnog projekta stoji vlasnica Anamarija Prgomet koja je ujedno i osnivačica pokreta “Zero Waste Hrvatska”. Njoj takav način života nije nikakva prepreka, dok mnogi kod nas tek uče kako smanjiti otpad, da ne kažemo i kako ga razvrstavati. Ona u tome nije vidjela nikakve poteškoće, već je vrijedno “zavrnula rukave” i otvorila kafić koji se po mnogočemu razlikuje od svih do sad.
Da smo nacija kafića i ispijanja kava na svakom uglu to nije nekakva novost, no da od sada svi koji žive ili se nađu u Poreču mogu ispijati omiljene napitke bez grižnje savjesti za okoliš, e to je već poprilična novost.
Organizacija je na prvom mjestu
Anamariju smo pitali s kakvim se sve izazovima susretala prilikom otvaranja ovakvog kafića, na što nam je rekla kako pretjeranih izazova nije bilo, osim što je nekada malo problematičnije nabaviti sirovine. “U malim biznisima mali broj ljudskih resursa (najčešće jedna osoba) pokriva sve segmente poslovanja, pa nekad ne stigne isporučiti robu onda kada je baš hitno. No, sve je stvar dobre organizacije i onda ide glatko”, otkriva nam Anamarija.
Dakle, organizacija je na prvom mjestu. “Što se tiče pića i napitaka, šećera i slično nije bilo poteškoća. Dobro sam umrežena s lokalnim proizvođačima i mi smo zapravo jedna mala biznis obitelj”, dodaje.
Hrvati vs. Turisti
Sve one koje zanima je li teško otvoriti zero waste kafić, Anamarija koja i privatno živi prema načelima zero waste-a kaže da nije, ali postoji jedna zamka, a to je tvrdi, činjenica što Hrvati još nisu dovoljno otvoreni za takav koncept. “Stranci su zapravo gosti koji rado dolaze u “Život”. Jedna anegdota od prošlog ljeta: Jedan par je išao iz Zagreba u Poreč noćnim busom. Na Google-u su otkrili “Život” i čekali su od 5 do 9 ujutro da otvorim kako bi popili specialty kavu. Od tada su dolazili svakodnevno”, prepričala je.
Bez računa se ne računa
Ako vas pak interesira je li moguće da baš nemate u kafiću nikakav otpad, Anamarija kaže kako je najčešći i gotovo jedini onaj od računa koje zakonski nije mogla izbjeći zbog porezne. O zero waste kafiću u ovom istarskom gradu ne znaju mnogi pa vlasnica tvrdi kako je ključ uspjeha kod ovakvih lokala u edukaciji.
“Zbog utjecaja Italije i gorkog espressa nisu još navikli nepce na voćne, kiselkaste note specialty kave i neki me od njih znaju pitati je li mlijeko pokvareno. Stoga organiziramo predavanja s kušanjem kave na kojima ih educiramo o tome da kava je kava voće koje je po prirodi kiselkasto”, otkriva nam Anamarija Prgomet.
Coffee to stay
I sad kada vam se ovaj koncept kafića počeo sviđati i jedni ste od onih koji u bliskoj budućnosti planira otvoriti neku vrstu bara, Anamarija ima nekoliko hvalevrijednih savjeta. “Za mene je najbolje pravilo krenuti malim koracima i sustavno uvoditi promjene poštujući 5 zero waste pravila (5R): refuse, reduce, reuse, recycle, rot. “Život” funkcionira po principu da većinu sirovina nabavljam u rinfuzi ili u staklu. Neke staklene boce vraćam direktno proizvođaču pa na taj način zatvaramo krug ponovne upotrebe. Bio otpad kompostiram (talog kave, listići čaja, kore voća).
Svakako bih preporučila ugostiteljima da se više povežu s malim lokalnim proizvođačima i na taj način podrže njihov rad i lokalnu ekonomiju. Osim toga, mogu koristiti slamke od stakla ili metala, a ono što svakako preporučujem je da izbjegnu imati šalice za kavu za van. Ponekad me gosti pitaju: “Do you have coffee to go?”, na što im ja odgovorim: “I have a coffee to stay!”i taj odgovor svima uvijek bude simpatičan. No, uvijek im ponudimo opciju da uzmu keramičku šalicu i vrate nam ju nakon konzumacije. Nikad nisam imala problema s gostima zbog toga. I, naravno, uvijek je dobro staviti naglasak na minimalizam jer manje je uvijek više. Bez puno toga možemo proći kao ugostitelji”, zaključuje vlasnica čiji bi primjer ugostitelji mogli početi slijediti.
