pexels-karolina-grabowska-4498092

Zero waste Croatia: Avantura zvana život bez otpada!

GREEN_300_listici_sredina

Tina Sarajlić

Gdje ima volje, ima i načina!

Život bez otpada je nešto što se ne događa preko noći. Slično kao s prestankom pušenja, prelaskom na zdraviju prehranu, početak vježbanja ili s nekom drugom navikom koje se pokušavate riješiti ili pokušavate usvojiti, potrebno je vrijeme i puno volje. Razgovarali smo s Anamarijom Prgomet koja nam je otkrila kako je ona to postigla.

Ako sagledate širu sliku otpada koji stvarate na dnevnoj bazi, to sigurno može biti zapanjujuće i obeshrabrujuće otkriće. Međutim, kada jasno definirate plan kako smanjiti taj otpad, rastavite ga na dijelove, zatim se usredotočite prvo na samo jedno područje, lakše je prestati stvarati taj isti otpad. Ono što nas dodatno potiče da budemo ustrajni u toj odluci su svakako ljudi oko nas kojima je to uspjelo. Nije bitno koliko brzo ili lako je netko postigao cilj smanjenja otpada i zelenijeg života, već je bitno da to uzmete kao pozitivan primjer koji će vas inspirirati.
Jedna osoba koja nas je inspirirala je Anamarija Prgomet. Ona je odlučila da neće ignorirati sav otpad koji stvara i svoj negativan utjecaj na okoliš, te je odlučila tome stati na kraj. Njezin put ju je doveo do mnogih novih i predivnih stvari u životu, do pokretanja stranica “Zero waste Croatia” i “Sharing is Caring” koje nas uče i pomažu nam živjeti u skladu s prirodom. S Anamarijom smo popričali o njezinim počecima i postignućima, pitali ju za savjete i prijedloge, a saznali smo i kako svi mi se možemo uključiti i pomoći u ostvarivanju zajedničkog cilja.

Recite nam malo više o sebi. Kada i kako je nastala Udruga Zero waste Croatia?

Zero waste Croatia je inicijativa nastala sasvim slučajno 2017. godine kada sam krenula u avanturu zvanu život bez otpada. Intuitivno sam osjetila potrebu pokrenuti inicijativu koja će inspirirati moju okolinu na takav život. Od tada se dosta toga promijenilo – nanizale su se brojne radionice, edukacije i suradnje sa srodnim organizacijama i udrugama. Od nedavno smo postali Udruga za promicanje života bez otpada Zero waste Croatia i primamo nove članove i ljude željne pozitivnih društvenih i održivih promjena. Udrugu za sada vodimo nas par članica osnivačica koje dijelimo ljubav prema planetu i strast koja nas vodi kroz projekte – Julija Topić, Ana Markić, Irena Borovina i ja. Julija i ja ćemo biti aktivnije jer Irena i Ana također vode udruge bitne za razvoj današnjeg društva – Vestigium i MoreSe.
Veganstvo me je dovelo do minimalizma i života bez otpada. Preko noći sam osvijestila činjenicu da moj otpad završava na odlagalištu i da ne želim ignorirati činjenicu da se mali broj otpada reciklira. Tada krećem živjeti bez otpada i pokrećem inicijativu Zero waste Croatia. Kroz inicijativu pokrećem Veselu čistku – akciju čišćenja javnih površina u gradu Zagrebu, “Sharing is caring” platformu za razmjenu uporabnih predmeta, usluga i znanja rasprostranjenu po cijeloj Hrvatskoj, “Život” – prvi hrvatski zero waste veganski klupski caffe i ostvarujem suradnje sa srodnim udrugama u Hrvatskoj i regiji.

Organizirate li radionice i kako se ljudi mogu priključiti vašim akcijama? 

Naša udruga se bazira na edukaciji građana o životu bez otpada kroz razne radionice, uglavnom praktične primjene. Surađujemo s mnogim udrugama, gradovima i školama provodeći razne projekte o održivim temama. Često organiziramo akcije poput čišćenja ili buvljaka bez novca i tu se građani mogu aktivno uključiti. Sljedeća takva akcija će se održati u sklopu događaja “Projekt Ilica” u suradnji s Eko limach festom 17. i 18. travnja. Ovim putem pozivamo roditelje i djecu da pronađu svoje igračke i odjeću koju više ne koriste, dođu u park ALU te se podruže s ostalom djecom uz međusobnu razmjenu.

Koliko je teško živjeti zero-waste načinom života?

Uvijek se vodim onom “Gdje ima volje, ima i načina”. Kada se odlučimo živjeti bez otpada, onda uistinu nije teško jer voljno mijenjamo svoje svakodnevne navike. Osobno mi je trebalo otprilike četiri mjeseca da shvatim na koji način mogu zamijeniti jednokratne proizvode dugotrajnima i samim time ne stvarati otpad. Naravno da ovakav životni stil zahtjeva svojevrsna odricanja, no to nam ne treba biti teško ako želimo ostaviti ljepši planet budućim generacijama.

Gdje i kako nabavljate namirnice i stvari bez otpada?

Postoji par dućana koji prodaju hranu u rinfuzi, a meni jedan od najpraktičnijih je štand Agrokutić na Dolcu jer tamo pronalazim široku ponudu prehrambenih proizvoda. Omiljeni webshop za zero waste početnike je Bio ROOT koji nudi sve potrebno za život bez otpada. Napomenula bih da ne trebamo kupiti sve nove proizvode koje nam serviraju društvene mreže nego iskoristiti ono što već posjedujemo poštujući pravila REDUCE, REFUSE i REUSE. Iskustvo mi je pokazalo da minimalizam i život bez otpada idu ruku pod ruku i da je dosta proizvoda viđenih na Instagram profilima beskorisno u praktičnom životu.

Čini se da ljudi postaju sve svjesniji problema u svijetu i promjena koje hitno moramo poduzeti. Primjećujete li i vi promjenu u ljudima oko sebe i njihovom načinu života?

U posljednjih par godina primjećujem sve više promjena kod ljudi koji nastoje živjeti održivo. Te promjene su zapravo primjena znanja i vještina naših predaka. Oni su živjeli u skladu s prirodom prije kapitalističke ere. Mi se sada odlučujemo istupati iz zone komfore i odbiti sve što nam je pruženo na dlanu od strane konzumerističkog sustava, te se prisjećamo, učimo i primjenjujemo znanja naših starih.

Koje su po vašem mišljenju promjene najbitnije za dobrobit okoliša i prirode? Odakle trebamo krenuti?

Najbitnije je da si čovjek dopusti susresti se sa svojim unutarnjim “Ja”. Tamo će pronaći bitne odgovore potrebne u ovim kriznim vremenima koja nam dolaze nenadanom brzinom. Najbitnije je staviti fokus na prirodno okruženje, naučiti uzgajati hranu i tehnike preživljavanja u prirodi. Vjerojatno zvuči radikalno ali takvo znanje će nam značiti u skoroj budućnosti.

Koje su neke od radionica ili akcija koje ste odradili do sada, a na koje ste najponosniji?

Bilo ih je uistinu puno u posljednjih četiri godine. Uglavnom su to praktične radionice izrade kozmetike i prehrambenih proizvoda bez stvaranja otpada. No, ipak mi je najdraža platforma za razmjenu bazirana na cirkularnoj ekonomiji “Sharing is caring” na kojoj ljudi su se odvažili koristiti korištene proizvode bez osjećaja srama. Mi, Hrvati, smo siromašna nacija i volimo ponosno pokazati našu kupovnu moć iako će nas ona na kraju koštati više nego je naša platežna mogućnost. Sretna sam što smo potaknuli takvu promjenu u ljudima i inspirirali mnoge da u svom okruženju pokrenu isti takav val second hand razmjena. Zbog takvih akcija predmeti dobiju novu priliku produžiti svoj vijek trajanja umjesto da završe odbačeni na odlagalištima.

Planirate li uskoro neke nove radionice ili aktivnosti?

Nove aktivnosti se kuhaju i jedva čekamo njihovu realizaciju.

PHOTOS BY: Ana Mihalić, Martina Tompić, Zero waste Croatia, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Više s Green.hr

Napravi nešto zeleno već danas.

Klikni „prijavi se“
i na pravom si putu!

Copyright 2021 © Sva prava pridržana - GREEN.HR

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.