Uzgoj i konzumiranje avokada i dalje je tema brojnih ekoloških rasprava. Dok neki smatraju avokado superhranom, drugi bi ga zabranili jer smatraju da njegov uzgoj i transport stvaraju prevelik ugljični otisak.

Iako je avokado i dalje daleko bolji za okoliš od mesa, upravo je popularnost ove namirnice dovela do masovne proizvodnje, što stvara pritisak na okoliš. Prema podacima tvrtke Carbon Footprint Ltd., samo dva avokada, teška oko 480 grama, imaju ugljični otisak oko 850 grama, što znači da je ugljični otisak jednog avokada otprilike 425 grama.

Ako ugljični otisak avokada usporedimo s otiskom jedne banane, koji je oko 80 grama, znači da je ugljični otisak dva avokada dvostruko veći od ugljičnog otiska jednog kilograma banana. Unatoč tome, ugljični otisak avokada i dalje je niži od većine emisija koje imaju proizvodi životinjskog podrijetla. Na primjer, govedina ima najveći ugljični otisak od svih prehrambenih proizvoda, proizvodeći oko 100 kg CO2e po kilogramu govedine, što je otprilike deset puta više od avokada.

Zašto avokado ima tako visok ugljični otisak?

Avokado sam po sebi nije štetan za okoliš, ali problem je u masovnoj proizvodnji i izvozu u daleke zemlje. Upravo ove aktivnosti generiraju velike količine ugljičnih emisija zbog prekooceanskog prijevoza, velike potrošnje vode tijekom uzgoja i krčenja šuma kako bi se osiguralo zemljište za uzgoj avokada.

Što se tiče potrošnje vode, potrebno je oko 227 litara vode za uzgoj samo jednog drveta avokada, u usporedbi sa 15 litara vode za uzgoj jednog drveta jabuke, što znači da avokado troši otprilike 15 puta više vode od jabuke. No tijekom uzgoja avokada ipak se troši manje vode nego u proizvodnji mesa. Na primjer, potrebno je oko 15.415 litara vode za proizvodnju jednog kilograma govedine, što uglavnom odlazi na hranjenje stoke.

U ugljični otisak računa se i transport te energija potrošena na hlađenje avokada, kako bi ovaj plod na odredište došao u jestivom stanju. Budući da većina energije koju koristimo potječe iz fosilnih goriva, ovaj proces generira dodatne emisije CO2.

Za uzgoj avokada potrebne su velike površine zemlje, što je povezano s krčenjem šuma. U Meksiku, najvećem proizvođaču avokada na svijetu, godišnje se krči oko 20.000 hektara šume kako bi se osigurao prostor za proizvodnju avokada. Osim toga, uzgoj iste kulture na istom zemljištu može dovesti do iscrpljivanja tla, što znači da će u budućnosti biti teže uzgajati neke druge usjeve.

Eko-aktivisti se odlučuju za alternative

Avokado je bogat esencijalnim masnim kiselinama, posebno oleinskom kiselinom, proteinima, ali i vitaminima. Eko-aktivisti radije će sve ove nutrijente potražiti u namirnicama lokalnog porijekla, povrću i voću, a potrebu za esencijalnim masnim kiselinama zadovoljit će u orašastim plodovima koji ih imaju u izobilju.