Možda niste znali, ali Švedska na popisu svojih ministarstava ima i ono za klimu i okoliš, a odnedavno njime predsjedava Romina Pourmokhtari. Ministarstvo za klimu u ovoj skandinavskoj zemlji nije ništa neobično, ali u središtu pozornosti našlo se zbog činjenice da je nova ministrica najmlađa ikad. Naime, Romina ima 26 godina, rođena je u Stockholmu, a do sada je bila šefica mladeži Liberalne stranke.
Ono što je također zanimljivo i pomalo bizarno da novoizabrana ministrica ranije nije bila poznata po svojim stavovima o klimatskim pitanjima, niti je istupala u javnost izjašnjavajući se o zelenim politikama. Ona je dio kabineta novoizabranog premijera Ulfa Kristerssona, čelnika Umjerene stranke, koji predvodi desničarsku koaliciju koju podupiru krajnje desničarski Švedski demokrati.
Posljednjih je tjedana nova ministrica iranskih korijena pokazala svoju potporu prosvjedima u Iranu izazvanim smrću Mahse Amini, u policijskom pritvoru u Teheranu jer je “neprimjereno” nosila hidžab. Ciljevi i program ovog ministarstva i dalje je manje više nepoznat, a odluka da 26-godišnja Romina vodi toliko važno ministarstvo u 21. stoljeću nije naišla na odobravanje tamošnjih kolega i stručnjaka. Märta Stenevi, bivša ministrica za ravnopravnost spolova Švedske napomenula je da se klimatska kriza ne spominje na popisu od četiri prijetnje s kojima je Ulf Kristersson rekao da se Švedska suočava u svom govoru u utorak ujutro izlažući program svoje vlade. “Umjesto toga, Odjel za okoliš se ukida i stavlja pod Odjel za poslovanje, a mi dobivamo ministra za klimu i okoliš koji ulazi u posao bez ikakvih politika, bez odjela i očito bez ikakvih ovlasti”, rekla je stranim medijima.
Akademici koji istražuju klimatsku politiku također su doveli u pitanje ovu odluku, a Karin Bäckstrand, profesorica klimatske politike na Sveučilištu u Stockholmu i bivša članica Švedskog vijeća za klimatsku politiku, rekla je da je bila jako iznenađena izborom. “Moramo vidjeti cijelu sliku, a pitanje klime povezano je s toliko mnogo područja politike, posebice okoliša”, rekla je za švedske novine Dagens Nyheter. “Pitanja okoliša bit će u nepovoljnom položaju u isto vrijeme kada imamo veliki izazov u Švedskoj kada su u pitanju bioraznolikost i šumarstvo. Nećemo ispuniti ciljeve Agende 2030 o bioraznolikosti”, tvrdi.
Mikael Karlsson, istraživač za klimu na Sveučilištu Uppsala, rekao je da je odluka “vrijedna žaljenja”, ali da nije iznenađen jer je Tidöov sporazum već naznačio da planiraju ukinuti švedsku klimatsku politiku. “Oni subvencioniraju visoku potrošnju električne energije i fosilnih goriva, što je u suprotnosti s temeljnim postulatom ekološke politike koja postoji već pola stoljeća”, rekao je. Za ovu vladu, rekao je novinama, sva ekološka pitanja svode se na jedno jedino rješenje – nuklearnu energiju unatoč činjenici da nuklearna energija ne može smanjiti emisije kratkoročno do srednjoročno. Odluka o ukidanju odjela dolazi samo tri tjedna prije UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama u Sharm el-Sheikhu, na koju se gleda kao na posljednju priliku da se ispuni Pariški sporazum iz 2015. godine. Također, dolazi i uoči švedskog predsjedanja EU-om iduće godine, kada će ta zemlja biti odgovorna za provedbu paketa EU-a “Fit for 55” o zelenoj tranziciji.
