Nije nikakva tajna da način na koji se proizvodi hrana u cijelom svijetu – osobito kada je riječ o uzgoju životinja – ima veliki utjecaj na okoliš. Međutim, proizvodnja hrane uglavnom je izostala iz gotovo tri desetljeća rasprave o klimatskoj strategiji tijekom godišnje Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. To se mijenja s ovogodišnjim 27. zasjedanjem Konferencije stranaka (COP 27) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC). Planirana da se održi od 6. do 18. studenog u Sharm El Sheikhu u Egiptu, konferencija će imati poseban paviljon za prehrambene sustave – što predstavlja prvi put da će proizvodnja hrane i klimatska rješenja povezana s hranom biti na dnevnom redu COP-a.

Paviljon će zajednički organizirati devet organizacija, uključujući neprofitnu organizaciju Good Food Institute (GFI) sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama, koja će potaknuti globalne vlade da istraže alternative mesu – kako iz biljnih tako i iz staničnih izvora – kao prehrambena rješenja za klimatsku krizu. S uključivanjem prvog paviljona prehrambenih sustava na COP27, hrana i rješenja koja se temelje na hrani bit će izravno na dnevnom redu globalnih pregovora o klimi. GFI će na COP27 poticati nacionalne vlade da uključe alternativne proteine ​​u svoje nacionalne klimatske planove kao ključno rješenje temeljeno na hrani – rješenje koje također uklanja potrebu za antibioticima u proizvodnji mesa i eliminira doprinos mesa riziku od pandemije.

Svi trebamo jesti hranu da bismo preživjeli, ali proizvodnja svega što konzumiramo ima utjecaj na okoliš. Međutim, neki su proizvodi štetniji od drugih. Kada je riječ o uzgoju životinja, sve veći broj istraživanja pokazuje da je uzgoj životinja za hranu – bilo da se radi o mesu, jajima ili mlijeku – mnogo štetniji za okoliš od uzgoja biljaka. Način na koji svijet trenutno proizvodi meso uzrokuje nesigurnost hrane, krčenje šuma i 20 posto emisije stakleničkih plinova. Kada je riječ o krčenju šuma, uzgoj životinja je najveći pokretač. Proširenje pašnjaka za stoku odgovorno je za gotovo polovicu tropske deforestacije, dok zemlje pod usjevima za stočnu hranu čine gotovo jednu petinu. Jedno od rješenja je eliminacija hranjenja životinja biljkama i njihovog klanja za prehranu ljudi. Pretvaranje ovih biljaka u zamjenu za meso životinjskog podrijetla omogućuje potrošačima gotovo besprijekoran prijelaz na izvor proteina koji je manje štetan za okoliš.

S proizvodnjom hrane na dnevnom redu, COP27 će se značajno razlikovati od klimatskih konferencija koje su bile prije njega. Na prošlogodišnjem COP26 u Glasgowu u Škotskoj nastojalo se na jelovnik staviti jela koja su bila ispred biljaka, a sva su jela — uključujući hamburgere s govedinom i pizze s piletinom — bila označena svojim klimatskim utjecajem. Sveukupno, više od polovice (58 posto) COP26 “plant-forward” jelovnika sadržavalo je životinjske proizvode. Ova simbolična inicijativa nije uspjela na mnogim razinama, a najveća je ta što klimatske strategije još uvijek isključuju rasprave o stočarstvu. Jedan od primjera toga je Global Methane Pledge koji je američki predsjednik Joe Biden pokrenuo tijekom COP26 u partnerstvu s Europskom unijom. Sa 100 zemalja koje su već uključene, ovdje izraženi cilj je smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030. Problem? Obećanje se uglavnom usredotočilo na područja izvan uzgoja životinja, unatoč visokim razinama metana koje ispuštaju krave i drugi preživači. Uključivanje rješenja koja se temelje na stočarstvu i prehrambenom sustavu u pregovorima COP27 način je da se ostvari značajan napredak u pogledu globalnih klimatskih obveza.