Države i gradovi, u čijim parlamentima ili gradskim vijećima sjede predstavinici zelenih stranki, nastoje pratiti politiku zelene agende i implementirati održivost u svim sferama društva. I na prvu, neke nove odluke, koje donose pojedini europski gradovi, gdje je glas “zelenih” odlučujući, možda mogu biti većini šokirajuće ili čak “nerazumne”, ali važno je sagledati i širu sliku prema kojoj se kreće europska zelena politika.

Nedavna odluka gradske uprave Freiburga, u Njemačkoj, o tome kako djeca u vrtićima i osnovnim školama više na meniju neće imati meso, izazvala je brojne kontroverze, od toga da se “nameće” određeni način života pa do propitkivnja koliko je ta odluka može utjecati na zdravstvenu dobrobit djece u razvoju.

Prema komentarima na članke, koji su objavljivani po stranim medijima, može se zaključiti kako ova odluka i nije od javnosti prihvaćena sa stopostotnim oduševljenjem i uglavnom, onima koji su postavili ovu odredbu, predbacuje se “nametanje” određenog načina života, povezanog s duhovnošću i veganskom filozofijom i stavlja ih se u skupinu “ekstremista”.

Odluku, koja je na snagu stupila 11. rujna, donesena je na razini Grada Freiburga u listopadu prošle godine, budući da je prevagnula većina glasova političara Zelene ljevice, ali nije riječ samo o uvjerenju kako je veganska prehrana zdravija.

Naime, njemačka Zelena ljevica slijedi primjer nekih gradova u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji su već donijeli takve odluke u skladu s ciljevima zelene agende, i tvrdi da je razlog prije svega ekonomske prirode jer pojednostavljuje procese hranjenja u gradu i pozitivno utječe na lokalne proizvođače zdrave hrane. Uz to smatraju da djecu usmjerava prema zdravijim prehrambenim navikama pa čak iako će u svojim domovima i dalje jesti hranu životinjskog porijekla.

Prema svim istraživanjima o emisiji stakleničkih plinova, očito je kako i način prehrane utječe na ugljični otisak i klimatske promjene pa sve zelene politike preporučuju vegansku ili vegetarijansku prehranu kao jedan od koraka prema održivosti.