Ići prema održivom načinu života ne mora biti “ići na sve ili ništa”. Aktivisti za očuvanje okoliša poduzimaju hvale vrijedne akcije, a njihova nastojanja da hodaju brzim koracima prema održivosti, naravno, donose boljitak za planet. No, kako i povijest pokazuje, da bi se kolektivna svijest potpuno promijenila u pozitivnom smjeru, potrebno je vrijeme i osvještavanje o problemima i načinu njihova rješavanja. S druge strane, svaka osoba je priča za sebe, i dok jedni mogu trčati, drugi radije koračaju sitnim koracima, koji na globalnoj razini ipak čine razliku.
I samo želimo poručiti – imali su koraci važni! Ne morate odmah krenuti na sve ili ništa, korigiranje nekih navika i neke manje promjene već će donijeti rezultate i doprinijeti održivijoj budućnosti.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications daje dobar uvid u ovakav pristup otkrivajući podatak da zamjena 50% životinjskih proizvoda (svinjetine, piletine, govedine i mlijeka) alternativama na biljnoj osnovi može “smanjiti emisije stakleničkih plinova iz poljoprivrede za 31%, spasiti šume i poboljšati prehranu milijunima ljudi”.
Kako bi smanjenje hranje životinjskog porijekla utjecalo na Zemlju?
Znanstvenici sa Sveučilišta u Vermontu, Međunarodnog instituta za analizu, organizacije Alliance of Bioversity International i CIAT, koristili su globalni ekonomski model upotrebe zemljišta kako bi procijenili učinke promjena u prehrani na cijeli prehrambeni sustav.
U studiji napominju i kako bi se još bolji rezultati mogli ostvariti ako se uz promjenu prehrambenih navika uvedu i aktivnosti kao što je pošumljavanje zemljišta, koje više nije potrebno za stočarstvo, kada se meso i mliječni proizvodi zamijene alternativama na biljnoj osnovi. Tada bi se boljitak za klimu, prema njihovoj procjeni, više nego udvostručio.
Dakle, rezultati istraživanja pokazuju da zamjena 50% mesa i mlijeka biljnim proizvodima značajno smanjuje rastući negativni učinak na okoliš, i to na sljedeći način:
- Smanjile bi se poljoprivredne površine za stočarstvo za 12%
- Pošumljavanje područja na kojima više neme stočarstva.
- Došlo bi do smanjenog korištenja vode za 10%.
- Bez uzimanja u obzir bilo kakvog vezivanja ugljika na ušteđenom zemljištu, emisije stakleničkih plinova mogle bi se smanjiti za 2,1 Gt CO2eq godišnje (31%) do 2050. godine (prosječno 1,6 Gt CO2eq godišnje u razdoblju od 2020. do 2050. godine).
- Broj gladnih u svijetu smanjuje se za 3,6%.
