Mjerilo čovjekova utjecaja na okoliš je ugljični otisak koji ostavljaju sve aktivnosti koje obavlja na planetu Zemlji, a definitivno naša redovita aktivnost je hranjenje. Izbor namirnica koje konzumiramo i način na koji ih konzumiramo, dakle, utječe na okoliš, odnosno na količinu Co2 koja se ispušta u atmosferu i sudjeluje u stvaranju stakleničkih plinova. Iako se stalno govori o tome kako hrana životinjskog porijekla uzrokuje visoke emisije Co2 u atmosferu, niti konzumiranje nekih biljaka nije ništa manje štetno za okoliš. Naime, prema procjenama ugljičnog otiska među pet namirnica s najvećim ugljičnim otiskom ulaze govedina, janjetina, sir, i možda je teško za povjerovati – čokolada i kava.

Zašto se čokolada na crnoj listi ugljičnog otiska?

Odgovor je nekima možda očigledan – mlijeko koje ima visoku emisiju stakleničkih plinova zbog metana koji krave ispuštaju iz svog probavnog sustava.  Tako da je jedan od faktora, kao i kod sira, upravo mlijeko koji je izravni produkt krava. Međutim, to nije jedini razlog zašto se čokolada smatra namirnicom s velikim ugljičnim otiskom. U proizvodnji ove poslastice čak 70% emisija stakleničkih plinova dolazi od kakaa, odnosno od eksploatacije zemljišta na kojem se uzgaja kakaovac.

Odgovor na klimatske promjene trebao bi biti ravnoteža u smanjenju emisija ugljika s jedne strane, ali i osposobljavanje prirode da ga apsorbira. Stabilnost atmosfere može se urušiti na obje strane jednadžbe – emitiranjem previše stakleničkih plinova ili smanjenjem sposobnosti Zemlje da apsorbira CO2 (na primjer, sječom prašuma).

Kako je čokolada sve traženija namirnica, tako se više zemljišta koristi za uzgoj kakaovca, a na mnogim se područjima dogodila i deforestacija, i upravo gubitak šuma povećava klimatski otisak kakaa.

U proizvodnji mnogima omiljenog napitka troše se veliki resursi

Ugljični otisak kave račina se s dvije strane – količina potrošene energije i vode koje potrošači koriste za pripremu napitka, ali i svi resursi koji su potrebni da bi se uzgojila kava i plasirala na tržište. Primjerice, tradicionalna filter kava ima daleko najveći ugljični otisak kad je riječ o potrošačima, zato što se koristi veća količina kave u prahu kako bi se proizvela određena količina napitka. U ovome procesu također se troši više električne energije za zagrijavanje vode i održavanje topline.

Bez obzira na način pripreme kave, proizvodnja ipak snosi odgovornost za emisiju stakleničkih plinova, a doprinosi otprilike 40 do 80 posto ukupnoj emisiji stakleničkih plinova. Kava raste u obliku grmolikog stabla, a nekad se tradicionalno uzgajala u sjeni krošnje većeg drvaća. Modernizacija je dovela do toga da se danas kava uzgaja na plantažama te da je ova biljka potpuno izložena suncu, što zahtijeva mnogo vode, sustave gnojidbe, ali i upotrebu pesticide. Sve do emitira velike količine dušičnog oksida, što doprinosi ugljičnom otisku kave.

Ako uživate u svojoj šalici kave, možete je konzumirati tako da što više smanjite njezin ugljični otisak – odaberite način pripreme koji emitira manje stakleničkih plinova i umjerenije je trošite. Međutim, više od polovice ugljičnog otiska kave dolazi od proizvođača i dobavljača kave pa bi i oni trebali poduzeti mjere kako bi smanjili ekološke i društvene utjecaje njezine proizvodnje.