Ovoga ljeta temperatura površine Sredozemnog mora dosegnula je najvišu ikad zabilježenu temperaturu, višu od 28,71°C, što je nadmašilo prethodni rekord od 28,25°C iz 2003. godine.
Viša temperatura mora ujedno znači i opasnost za morski ekosustav, slično kao što je bilo tijekom toplinskih valova između 2015. i 2019. godine, kada je stradalo 50 vrsta, među kojima su mekušci i koralji.
No to znači, kako tvrde stručnjaci, da će se posljedice zagrijavanja oceana osjetiti u jesenskim i zimskim mjesecima, kada će Sredozemno more osloboditi toplinu koju trenutno zadržava, što bi moglo dovesti do pojačanih oluja.
Iznimno visoke temperature, koje se oslobađaju iz mora mogu izazvati jake kiše, ne samo u južnoj Europi nego i na većem dijelu kontinenta jer Sredozemlje djeluje kao izvor topline i vlage za veći dio Europe.
Ekstremne oscilacije vremenskih uvjeta diljem Europe
Ovo ljeto zabilježene su ekstremne oscilacije vremenskih prilika diljem Europe, od snažnih požara i toplinskih valova do jakih poplava i oluja s tučom. Unatrag nekoliko tjedana snažne oluje s tučom pogodile su sjevernu Italiju, Sloveniju, Hrvatsku i Srbiju.
U južnoj Italiji temperature su dosegle iznad 46°C, a neki su se bolnice u Rimu suočile s povećanjem od 20 do 25 posto pacijenata koji dolaze u hitne službe zbog dehidracije ili drugih bolesti prouzročenih vrućinom.
U Hrvatskoj je sličan toplinski val odnio šest života. Požari u Grčkoj su poharali nekoliko otoka, uključujući Korčulu i Rodos, prisiljavajući tisuće ljudi na evakuaciju.
Španjolska je doživjela jake poplave u sjeveroistočnom gradu Zaragoza, koje su prouzročile kaos na ulicama, dok su suše i dalje zahvatile velik dio istočne i južne Španjolske, poput Katalonije i Andaluzije.
Što uzrokuje takve oscilacije vremenskih uvjeta?
“Italija je posebno pogođena tzv. klimatskim šokovima jer se Italija nalazi na granici dviju različitih zračnih masa”, za Euronew je objasnio dr. Giulio Betti, meteorolog Talijanskog nacionalnog istraživačkog vijeća..
“Južna struja dolazi iz Saharske pustinje, vrlo je suha i stvara velike količine vlage. Istovremeno, sjevernu Europu dotiču hladne i nestabilne zračne mase sa sjevernog Atlantika. Ova mješavina različitih zračnih masa potiče snažne oluje”, rekao je Betti.
Velik dio južne Europe leži upravo u tome području, između dviju zračnih masa, koje se susreću u sjevernoj Italiji, što stvara izrazite promjene vremena u usporedbi s toplinskim valovima na jugu zemlje.
Ovaj sukob zračnih struja također utječe na granična područja, uključujući sjevernu Španjolsku i područje Balkanskog poluotoka, koji su također doživjeli ekstremne vremenske uvjete u usporedbi sa sjevernom Europom.
Iako ovi meteorološki sustavi, zajedno s El Niñom, pogoršavaju ekstreme u Europi, analiza pokazuje jasnu povezanost i s klimatskim promjenama izazvanim ljudskom aktivnošću.
Toplinski će valovi trajati duže
Zbog hladnijeg klimatskog područja sjeverne Europe, koje se sukobljava s povećanim toplinom na jugu, vjerojatno će se u budućnosti vidjeti više ekstremnih vremenskih uvjeta, što će dodatno pojačati klimatske promjene izazvane ljudskim djelovanjem.
“U cijeloj sjevernoj hemisferi postoje toplinske kupole koje smo vidjeli u Sredozemlju”, kaže glasnogovornik MET ureda za Euronews Green. “Budući da se zračna struja izobličila, omogućuje toplinskim kupolama da se razvijaju, a zatim se iznimno teško pomiču pa je manja mogućnost da dođu druge vremenske prilike koje bi je zamijenile.”
