Cijeli svijet pogađaju ekstremni toplinski valovi. Klimatolog Branko Grisogono nam objašnjava zašto je to tako

GREEN_300_listici_sredina

Klimatolog: 'Ne možete klimatske promjene tumačiti ispod svog drveta'

U vremenima kada se praktički iz dana u dan ruše temperaturni rekordi, kada svjedočimo olujama velikih razmjera i katastrofalnim poplavama, klimatske promjene nisu i ne mogu biti tek usputna tema.

Ovih dana cijeli je svijet izložen toplinskim valovima. Temperature se ekstremno izmjenjuju gotovo iz dana u dan, a stručnjaci jednoglasno upozoravaju: bit će još gore i još više vruće, moramo se prilagoditi ozbiljnijim toplinskim valovima u budućnosti.

Upozorenjima i znanstvenim podatcima unatoč, još uvijek postoji nekolicina ljudi koja tvrdi da je ovakvo vrijeme “potpuno normalno za ljetno godišnje doba”. Zašto je to, pak, potpuno netočna informacija za Green.hr objašnjava Branko Grisogono, hrvatski klimatolog i profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovnog matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Branko Grisogono: Ekstremni toplinski valovi sve su češći

“Znanstveni podatci nedvojbeno pokazuju da se radi o jakim klimatskim promjenama. Ruše se rekordi na svim prostornim i vremenskim skalama, posebice na sjevernoj hemisferi. To su podatci, tu nema dileme, dvojbe ili varanja. Statistika je neupitna”, kazao nam je Grisogono.

‘Ovo nisu obične ljetne temperature’ 

Podsjetimo, početkom srpnja već su oboreni svjetski temperaturni rekordi i to dva dana za redom, no ovaj tjedan mogao bi ponovno podići ljestvicu. Drugim riječima, upravo sada svjedočimo najtoplijim ikada zabilježenim danima na razini prosječne temperature u svijetu.

Grisogono je jasan – jedan od pokazatelja zašto ovo nisu “tek obične ljetne temperature” je činjenica da različiti dijelovi svijeta bilježe rekorde. Nije riječ o tek jednom području.

“Bilo je i prije vruće, da, ali se takve temperature nisu ponavljale svaki tjedan ili svakih deset dana i nisu trajale ovoliko dugo. Nisu svi rekordi poništeni, ali to nije pravi parametar. Ne možete ispod svojeg drveta i ispod svoje lipe tumačiti klimatske promjene”, objašnjava profesor.

A zašto, pak, još uvijek postoje oni koji “ispod svoje lipe tumače klimatske promjene”, profesor vidi u nedostatku obrazovanja, ali i činjenici da se o klimatskim promjenama i izazovima u javnom prostoru jednostavno premalo govori.

“Ljudi jednostavno nisu dovoljno informirani ili nisu dovoljno dobro informirani. Živimo u vremenu senzacionalizma, a ovakve teme ne treba gledati fatalistički, nego se trebamo prilagođavati novonastalim okolnostima, to je pasivniji način”, dodaje.

‘Nema političke volje’

Aktivniji bi način, pak, bilo direktno suočavanje s klimatskim promjenama – od proizvodnje energije pa sve do proizvodnje hrane, ali za to je, kaže Grisogono, nužna reakcija i političke vlasti.

“Ne postoji opća politička volja i ne postoji volja najbogatijih. Primjerice, konkretan razvoj već desetljećima koči HEP, ali i Ministarstvo poljoprivrede i drugi. Oni djeluju retroaktivno, čekajući situaciju u kojoj mogu zasebno napraviti kratkoročnu dobit, bez razmišljanja o budućnosti. Treba nam veća volja i bolja suradnja sa znanstvenom zajednicom”, kaže Grisogono, ističući pritom da Hrvatska premalo ulaže u znanstvena istraživanja.

“Klimatski sustav je kompliciraniji od ljudskoga tijela, a možda čak i od svemira. Istraživanja to moraju pratiti, zajedno s razvojem obrazovanja. Treba nam veća i bolja suradnja sa znanstvenom zajednicom. Jednostavno moraju postojati komplementarniji i multifunkcionalniji sustavi”, smatra.

U vremenima kada se praktički iz dana u dan ruše temperaturni rekordi, kada svjedočimo olujama velikih razmjera i katastrofalnim poplavama, klimatske promjene nisu i ne mogu biti tek usputna tema.

‘Ribe se ponašaju čudno’ 

“Osim prostorne rasprostranjenosti, još jedan vidljivi dokaz vam je i jako zagrijavanje oceana, to je dublje od jednog kilometra. To ima nepoznate reperkusije na biljni i životinjski svijet. Vidimo da je nestalo gotovo 70 posto koralja, ribe se počinju čudno ponašati… To sve potvrđuju znanstvena istraživanja”, kaže Grisogono.

Naime, uslijed klimatskih promjena, brojne vrste ptica povlače se u sjevernije krajeve,a postoje i druga biološka istraživanja koja pokazuju da se biljni svijet pomiče prema planinama. Generalno, smanjuje se biljna raznolikost, budući da se ne mogu sve vrste jednako brzo prilagoditi na novonastale okolnosti.

Znanstvenici posebno ističu – prošla je godina, kao i godine prije, također bilježila rekorde, ali se nikada ranije nije dogodilo da je cijeli svijet, u isto vrijeme, pogođen ovakvim toplinskim udarima. Reakcija političkog vodstva i vodećih kompanija na svijetu – ne smije izostati.

PHOTOS BY: Profimedia, Guliverimage, PMF / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.