Toplinski valovi prijete sposobnosti prirode da nam osigura hranu, tvrde istraživači, dok upozoravaju na “nevidljivo, tiho umiranje” u našim oceanima usred rekordnih temperatura koje prže Zemlju, piše The Guardian.

Toplinski valovi pustoše Europu, SAD i Kinu, s globalnim najtoplijim danom ikad zabilježenim početkom srpnja, što ugrožava ljudski život, kao i zemlju i more o kojima ovisimo.

“Naš prehrambeni sustav je globalan”, rekao je John Marsham, profesor atmosferskih znanosti na Sveučilištu u Leedsu. “Postoji sve veći rizik od istovremenih velikih gubitaka usjeva u različitim dijelovima svijeta, što će zaista utjecati na dostupnost hrane i cijene. To se ne događa sada, ali to je jedna od stvari koje me stvarno plaše u idućim desetljećima”, kaže.

“Kao ljudsko biće, ako ste dovoljno bogati, možete ući unutra i uključiti klima uređaj. Ali prirodni i uzgajani ekosustavi to ne mogu”, naglašava.

Smanjenje plodnosti usjeva

Europski toplinski val 2018. godine doveo je do višestrukih gubitaka usjeva i smanjenja prinosa do 50% u središnjoj i sjevernoj Europi.

Očekuje se da će se toplinski valovi do 2040. godine pojaviti 12 puta češće u usporedbi s razinama prije globalnog zagrijavanja. Iako jedan toplinski val možda neće ubiti ekosustav, dulji i češći događaji značit će da priroda nema vremena za oporavak.

Marsham je rekao: “Ljudi su općenito izolirani od utjecaja vremenskih uvjeta od kojih svi ovisimo. Idemo u trgovine kupiti hranu – ne uzgajamo je sami. Ali ako razgovarate s poljoprivrednicima bilo gdje u svijetu, oni su izuzetno svjesni onoga što vremenske prilike čine i kakve su posljedice na njihovu poljoprivredu.”

Klimatska kriza ne povećava samo atmosferske toplinske valove, već i one u oceanima, šteteći obalnim zajednicama i prijeteći još jednom ključnom izvoru hrane za ljude. Stres izazvan visokim temperaturama uzrokuje dramatično umiranje – 2021. godine je duž pacifičke obale Kanade zbog vrućine usmrćena milijarda morskih životinja.

Daniela Schmidt, profesorica zemaljskih znanosti na Sveučilištu u Bristolu, rekla je: “Često mislimo o utjecajima na ekosustave na kopnu jer ih je lako vidjeti – biljke venu, a životinjama postaje pretoplo. Ali ljudi općenito ne razmišljaju o toplinskim valovima u oceanima. To me zaista brine – to nevidljivo, tiho umiranje”, kaže stručnjakinja.

Neki od najosjetljivijih ekosustava su oni koji su navikli na stabilnu temperaturu tijekom cijele godine, kao što su vrste u tropskim oceanima. Očekuje se da će zagrijavanje od 2°C u suštini uništiti tropske koraljne grebene. Oni imaju najveću bioraznolikost od bilo kojeg ekosustava na globalnoj razini i podržavaju više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta, većinom u siromašnim zemljama.

Drastične promjene

Schmidt je dodala: “Ne mora sve imati financijsku vrijednost. Potrebne su vam biljke za svaki udah koji uzmete”, podsjeća.

Istraživanja tek počinju grebati površinu razumijevanja kako toplina utječe na ekosustave. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature, u scenariju visokih emisija i zagrijavanju od 4,4°C, 41% kopnenih kralježnjaka doživjet će ekstremne toplinske događaje do 2099. godine. Stresovi uzrokovani visokim temperaturama mogu izazvati brojne probleme, utječući na rast, plodnost, imunitet i promjene u ponašanju.