Vjerojatno niste jedini koje muči kako odvajati biootpad jer ako ga držite u razgradivim vrećicama na balkonu, usmrdit će se vrlo brzo, pogotovo za ljetnih vrućina. Jer, od ukupne količine otpada, ako ne preživljavate na gotovim i polugotovim jelima, na kuhinjski i biootpad odlazi čak 43 posto ukupnoga otpada.

Imate li neki vrt izvan grada ili na balkonu zasađeno začinsko bilje ili cvijeće, biootpad je najbolje iskoristiti kompostiranjem. Za dva i pol mjeseca, od biootpada koji proizvedu dvije odrasle osobe, možete dobiti kantu komposta od čak 30 litara, čime definitivno možete svojim biljkama dati potrebnu dohranu.

Što ide u kompost?

Možda se na prvu čini kako si kompostiranjem zapravo komplicirate život, ali nije tako. Komposter možete izraditi sami, koristeći običnu kantu, ali i u vrtnim centrima možete kupiti kante za kompost koje pomažu u ubrzanju razgradnje organskih tvari.

Ono na što trebate paziti jest da na poklopcu postoje rupice za cirkulaciju zraka jer se u svakome kompostu nalaze mikroorganizmi koji razgrađuju organski otpad, a  njima je potreban kisik i vlaga kao i nama.

Kompostu treba oko mjesec i pol dana da se razgradi, a općepoznato je da u kompost ne stavljate kuhano voće i povrće, maskoću od kuhanja, meso, ribu ni mliječne proizvode.

Radionica za one koji žele znati više

No postoje i neke slatke tajne vezane uz kompostiranje i biootpad, a svi koji su zainteresirani za ovu tematiku, u subotu 1. srpnja od 10 do 12 ujutro na zagrebačkom Ribnjaku mogu posjetiti radionicu Ekološka renesansa, koju će voditi Cvijeta Biščević iz Satelit edukacije, i detaljnije doznati što ne smiju kompostirati i što mogu učiniti s kuhanom hranom.

Radionica je namijenjena svima koji žele naučiti pravilno zbrinjavati biootpad, a posebno onima koje zanima kako kompostirati u stanu ili na balkonu. Tijekom radionice naučit ćete i kako izraditi vlastitu posudu za kompostiranje te kako kompostirati biootpad bez nastajanja procjednih voda i neugodnih mirisa!