Kompostiranjem možete pomoći smanjiti količinu otpada u svom domu i smanjiti dodatno opterećenje na odlagališta, a time i pomoći očuvanju okoliša. Kada biootpad pomiješate s ostalim otpadom, ne samo da se zauzima dodatno mjesto na odlagalištu otpada, već doprinosite i stvaranju stakleničkih plinova. Primjerice, paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta jer se uzaludno troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari tlu.
Kompostiranje je odlično jer na taj način smanjujemo onečišćenje vode, tla i zraka, smanjujemo količinu otpada u kućanstvu i na odlagalištima, smanjujemo onečišćenje podzemnih voda, proizvodimo kvalitetno prirodno gnojivo i tako štedimo na kupnji gnojiva.
Što je kompostiranje i zašto je bitno?
Kompostiranje je najprirodniji način recikliranja organskog otpada koji se koristi još od davnina. Kompostiranjem se biootpad aerobno razgrađuje pri čemu nastaje ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost kao konačni produkt.
Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti.
Što kompostirati?
Najkvalitetniji kompost sadrži jednaku količinu takozvanog zelenog i smeđeg otpada, odnosno onog bogatog dušikom kao što su sirovi ostaci voća i povrća, pokošena trava i korov, talog kave, ostaci čaja, ljuske jaja. U takav otpad spada i onaj bogat ugljikom poput suhog lišća, piljevine, kartona, usitnjenog granja, slame, ljuske mahunarki i orašastih plodova.
Koliko je bitno znati što kompostirati, još je bitnije znati što ne kompostirati. Ne biste trebali kompostirati ostatke kruha, mliječnih i mesnih proizvoda, ostatke ribe, ulje, novinski papir, pelene, prašinu iz usisavača, tekstil, plastiku, gumu i metal.
Gdje početi?
Kompostirati možete bilo gdje jer ne zahtjeva puno prostora. Najidealnije je ako imate svoj vrt, ali možete i odvojiti prostor u garaži ili na balkonu ako živite u stanu. Ako nemate balkon, za kompost možete naći mjesto i u kuhinji, tada će jedino kanta za kompost biti manja. Kantu možete pronaći u specijaliziranim trgovinama ili napraviti sami.
Kada odaberete prostor i veličinu kante koja vam odgovara, trebate misliti na sljedeće:
- Na posudi s poklopcem izbušite rupe promjera 4mm s razmacima od 5-10cm u svim smjerovima (ako ju izrađujete sami)
- Na samo dno prvo postavite isjeckane grančice i sličan suhi otpad
- Na to dodajte usitnjene ostatke hrane koji se mogu kompostirati
- Redovito rahlite i miješajte sve radi dobrog prozračivanja i optimalne vlažnosti
Svaka 2-4 dana sadržaj treba promiješati zbog prozračivanja, no treba paziti i da ne bude prevlažno. Kvalitetan i izbalansiran kompost dobit ćemo ako miješamo što više različitog i što više usitnjenog materijala. Bitno je paziti i da se ne stvori prevelika vlažnost jer tada dolazi do truljenja i neugodnog mirisa. Suprotno od toga, kod nedostatka vode, prestaje proces razgradnje, jer mikroorganizmi ne mogu “raditi” bez vode.
Dakle, bitno je pridržavati se omjera vlažnog i suhog otpada (2:1) te voditi brigu o prozračivanju. Ne samo da onda neugodnih mirisa neće biti, već nakon 30-ak dana, kompost bi trebao imati ugodan miris šumskog tla.
