Sisol dominira južnim dijelom hrpta Učke, na onom koji se postepeno spušta prema jugu do Plominskog kanala gdje naglo tone u more. S istarske strane se ruši strmim stijenama prema Čepićkom polju, a s kvarnerske tone u more. Za razliku od najvišeg vrha Učke, Sisol je udaljen od prometnica, te je manje posjećen. No, upravo zbog toga predstavlja odličan jednodnevni planinarski izlet tijekom kojeg ćete testirati svoju kondiciju i izdržljivost, a za nagradu će vam se otvoriti predivan pogled na Cres i Lošinj. 

Tri su popularna uspona, odnosno staze, koje vode na Sisol. Definitivno najpopularnija staza je ona iz starog gradića Brseč koji je smješten na južnom kraju opatijske rivijere. Inače, Brseč nije poznat samo kao polazišna točka za uspon na Sisol. Tu se, naime, rodio književnik Eugen Kumičić koji je pisao pod pseudonimom Jenio Sisolski. Za ovu stazu je potrebno izdvojiti oko četiri sata aktivnog hodanja.

Ako se odlučite za ovu stazu, proći ćete kroz selo Carići gdje vas čekaju nasmijani stanovnici koji su uvijek spremni za priču. Putem ćete proći uz suhozide te doći do lokve, odnosno pojilišta domaćih i divljih životinja. Slijedi strmi uspon kroz borovu šumu da bi na koncu izbili do križanja staza i jednog od najfotografiranijih lokacija na ovom potezu. 

U pitanju je prirodno okno Provrtenica gdje planinari najčešće naprave tako željenu pauzu. Na tom raskrižju se između ostalog susreće druga staza do Sisola koja počinje u selu Kožljak koje je smješteno sa suprotne strane Učke. Ovom stazom je do vrha potrebno oko tri sata, odnosno računajte oko šest sati za prelazak cijele dionice. 

Veoma popularan je uspon iz Plomina putem kojeg izbijate na Sisol iz suprotnog smjera od gore navedenih staza. Ovaj uspon je ujedno i dio Labinskog planinarskog puta i Istarskog planinarskog puta. Uspon traje oko tri sata, odnosno oko šest sati u oba smjera. 

Koju god stazu odabrali, nećete pogriješiti. Sisol možda nije toliko razvikan vrh Učke, no pruža nezaboravno planinarsko iskustvo.