Usvajanje principa kružne ekonomije trend je u svijetu koji domaće kompanije vjerno slijede. No, neke ipak prednjače u odnosu na druge i postavljaju temelje održivih praksi.

Primjerice, korištenje obnovljivih izvora energije, ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca na rukovodećim pozicijama, suradnja s lokalnim dobavljačima, primjenjivanje strategija društvene odgovornosti ili smanjenja emisija stakleničkih plinova… Primjera je mnogo, a većinu vješto slijedi Podravka, koja je u 2022. godini emitirala 6,2 posto manje CO2 u odnosu na prethodnu godinu.

O održivim praksama, rješenjima i izazovima porazgovarali smo s Natašom Mikuš Žigman, direktoricom sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u Podravci.

Koji su za Vas najveći izazovi u kontekstu održivosti s kojima ste se susreli u poslovanju? Kako ste na njih odgovorili?

Održivo poslovanje podrazumijeva da briga za okoliš i zajednicu u kojoj kompanija djeluje treba biti integrirana u sve segmente poslovanja. Grupa Podravka ima u svom sastavu 24 društva i predstavništva, proizvodi u 4 države te posluje globalno na više od 70 tržišta. Stoga je za nas jedan od izazova kako kvalitetno integrirati načelo održivosti u svim sastavnicama naše Grupe, u različitim državama i pravnim sustavima. Kako bismo odgovorili na ovaj izazov, na razini Grupe Podravka definirali smo Strategiju održivog poslovanja do 2030. godine sa jasno utvrđenim ciljevima i rokovima provedbe, a prošle godine je ustrojen i Sektor za poslovnu održivost i zelenu tranziciju koji je zadužen za koordinaciju provedbe Strategije i korporativno izvještavanje o održivosti.

Prema Strategiji održivog razvoja vidljivo je da ste u 2022. godini emitirali 6,2 posto manje CO2 u odnosu na 2021. godinu. Kako ste to postigli i na koji način ćete unaprijediti poslovanje kako biste taj postotak povećali?

Prošle godine Podravka je emitirala 6,2% manje CO2 u odnosu na 2021. godinu, a na razini cijele grupe taj postotak je i nešto viši – 9,2%. To je prije svega rezultat niže potrošnje prirodnog plina te manje količine utrošenog dizelskog goriva. Kroz Strategiju održivog razvoja zadali smo cilj do 2030. godine smanjiti emisije CO2 na razini društva Podravka za 60%, a na razini Grupe Podravka za 40%. Isto planiramo postići povećanjem udjela obnovljivih izvora energije, boljom energetskom učinkovitošću u proizvodnji i potrošnji te smanjenjem emisija stakleničkih plinova u prometu.

Stoga smo krenuli sa izgradnjom novog logističko-distributivnog centra čime konsolidiramo veći broj skladišnih prostora i pozitivno utječemo na smanjenje emisija CO2 zbog manjeg opsega internog transporta kamionima. Nadalje, izgradnjom sunčanih elektrana i korištenjem biomase kao goriva u proizvodnji također utječemo na to da se smanji volumen stakleničkih plinova koji štetno djeluju na okoliš.

Kako ste identificirali potencijale za korištenje potpora u kontekstu zelene transformacije?

Zelena transformacija neminovno sa sobom donosi i troškove, a u provedbi održive poslovne strategije važno je osigurati da ostanemo profitabilni. Ne možemo očekivati da ćemo kvalitetno moći pomoći očuvanju okoliša i široj zajednici ako i sami dobro ne poslujemo.

U tom smislu vrijedne su nam potpore koje država stavlja na raspolaganje kako bi poduzećima umanjila trošak energetske i klimatske tranzicije. Kao programe koji odgovaraju našim poslovnim planovima u smislu proširenja kapaciteta za korištenje obnovljivih izvora energije identificirali smo Modernizacijski fond i Fond za ruralni razvoj, a očekujemo da će se otvoriti i programi za financiranje aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija.

U proizvodnji planirate 100 posto električne energije iz obnovljivih izvora energije na području EU, znači li to da ćete proširiti kapacitet sunčane elektrane Danica u Koprivnici ili?

Prošle godine smo izgradili i pustili u rad sunčanu elektranu snage više od 3.000 kW na krovovima proizvodnih pogona na industrijskoj zoni Danica. To je u ovom trenutku najveća integrirana sunčana elektrana u Hrvatskoj, a planiramo je proširiti sa dodatnih 6.000 kW kapaciteta.

Također radimo na proširenju sunčane elektrane na tvornici za preradu povrća Kalnik u Varaždinu, te imamo u planu postavljanje solarnih panela na dodatnim lokacijama u Koprivnici, Dugopolju i Rovinju. Ovim ulaganjima trebali bismo osigurati proizvodnju električne energije iz vlastitih izvora od gotovo 14 milijuna kWh godišnje.

Najavljujete i stopostotno reciklabilnu, kompostabilnu ili povratnu ambalažu. Kako mislite da će kupci reagirati, planirate li mijenjati i dizajn samih ambalaža?

U svom portfelju Podravka ima veliki udio ambalažnih materijala koje je moguće reciklirati. Za one koji nisu reciklabilni, a radi se uglavnom o kompozitnim ambalažnim materijalima, već nekoliko godina traju testiranja za prelazak na nove, mono materijale koje će biti moguće reciklirati. Za spomenute materijale biti će potrebno prilagoditi dizajn ambalaže, testirati i eventualno korigirati rokove trajnosti, te adaptirati proizvodne linije.

Iako nismo provodili ciljana istraživanja o očekivanjima potrošača na ovu temu, evidentno je da određeni broj potrošača već sada bira proizvode sa reciklabilnom ambalažom te očekujemo da će se očekivanja potrošača u tom smislu intenzivirati i da će sve više birati proizvode onih kompanija koje brinu o racionalnoj upotrebi resursa. Ako promatramo trendove u ambalažnoj industriji, održivost je trenutno među 10 najvažnijih trendova u toj industriji.

Što za Vas osobno znači primjena principa održivosti u poslovanju? Odnosno, kako se razvoj Podravke odrazio na Vas osobno?

Primjena načela održivosti u poslovanju znači da kompanija preuzima svoj dio odgovornosti i da resurse koji su joj na raspolaganju troši racionalno. Na osobnoj razini to znači da se ponašamo na način da generacijama koje dolaze iza nas ostavljamo ono vrijedno što i mi danas imamo na raspolaganju te da svojim ponašanjem ne ugrozimo boljitak naše djece. Svaki ostvaren korak na tom putu je za mene velika osobna satisfakcija.