U svom novom izvješću „Tisak i planet u opasnosti“ objavljenom na Svjetski dan slobode medija, UNESCO-ova analiza otkrila je primjere u kojima je najmanje 749 novinara i medijskih kuća koje izvještavaju o okolišnim pitanjima bilo meta ubojstva, fizičkog nasilja, pritvaranja i uhićenja, online uznemiravanja ili pravnih napada u razdoblju od 2009. do 2023. Više od 300 napada dogodilo se između 2019. i 2023. – što je porast od 42% u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje (2014.-2018.).

Izvješće, koje će biti predstavljeno na Svjetskoj konferenciji o slobodi tiska 2024. u Santiagu, Čile, od 2. do 4. svibnja 2024., ističe da je problem globalan, s napadima koji se događaju u 89 zemalja u svim regijama svijeta.

.@UNESCO report reveals 70% of environmental journalists have been attacked for their work.

At least 749 journalists or news media reporting on environmental issues have been attacked in the last 15 years.

UNESCO is calling for stronger support for environmental journalists and… pic.twitter.com/AuCYBf5EGH

— UNESCO 🏛️ #Education #Sciences #Culture 🇺🇳 (@UNESCO) May 3, 2024

UNESCO bilježi ubojstvo najmanje 44 novinara koji su istraživali okolišna pitanja tijekom posljednjih 15 godina, od kojih je samo 5 rezultiralo osudama – šokantna stopa nekažnjivosti od gotovo 90 %. No, izvješće je otkrilo da su i druge vrste fizičkih napada bile učestale, s 353 incidenata. Također je utvrđeno da su napadi više nego udvostručeni u posljednjim godinama, porasli su s 85 u razdoblju od 2014. do 2018. na 183 između 2019. i 2023.

“Bez pouzdanih znanstvenih informacija o trenutnoj okolišnoj krizi, nikada ne možemo nadati se da ćemo je prevladati. No, novinari na koje se oslanjamo kako bi istražili ovu temu i osigurali pristup informacijama suočavaju se s neprihvatljivo visokim rizicima diljem svijeta, a dezinformacije o klimi šire se na društvenim medijima. Na Dan slobode tiska, moramo ponovno potvrditi našu predanost obrani slobode izražavanja i zaštiti novinara diljem svijeta.“, izjavila je Audrey Azoulay, generalna direktorica UNESCO-a.

U konzultaciji više od 900 novinara koji izvještavaju o okolišu iz 129 zemalja provedenoj od strane UNESCO-a u ožujku 2024., 70 % je izvijestilo o napadima, prijetnjama ili pritiscima povezanim s njihovim izvještavanjem. Među njima, dvije petine kasnije su doživjele fizičko nasilje.
Podaci pokazuju da se novinarke prijavljuju kao više izložene online uznemiravanju od muškaraca, što odražava trend identificiran u prethodnom izvješću UNESCO-a pod nazivom Hlađenje: globalni trendovi online nasilja prema novinarkama.

Osim fizičkih napada, trećina ispitanih novinara izjavila je da su bili cenzurirani, a gotovo polovica (45 %) rekla je da su se samocenzurirali pri izvještavanju o okolišu zbog straha od napada, otkrivanja izvora ili svijesti da se njihove priče sukobljavaju s interesima zainteresiranih dionika.

Globalna mapa protiv dezinformacija o klimi

Jedan od ključnih ishoda Svjetske konferencije o slobodi tiska bit će UNESCO-ova globalna mapa protiv dezinformacija o klimi, koja će identificirati uloge koje mogu imati vlade, mediji, akademija i istraživači, civilno društvo i digitalne platforme u podršci i zaštiti novinara koji izvještavaju o okolišu i promicanju integriteta informacija o okolišu i klimatskim promjenama na mreži.

Generalna direktorica UNESCO-a otvorit će konferenciju uz čileanskog predsjednika Gabriela Borica. Ona će najaviti pokretanje programa stipendija za pružanje pravne i tehničke podrške više od 500 novinara koji izvještavaju o okolišu suočenih s progonom, te nove inicijative za promicanje kritičkog razmišljanja o dezinformacijama o klimi i poboljšanje regulacije digitalnih platformi, u skladu s UNESCO-vim Smjernicama za upravljanje digitalnim platformama, lansiranim u studenom prošle godine.