U Hrvatskoj obitava 15 vrsta zmija, a od kojih su samo tri otrovne. Kako smo ranije pisali, u ovo vrijeme probudile su se iz zimskoga sna i ispuzale iz svojih skrovišta zbog čega ih sve više ljudi primjećuje u prirodi.

Od 15 vrsta koje se nalaze na području cijele Hrvatske, 12 ih je strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno uznemiravati, hvatati i držati u zatočeništvu, a pogotovo ozljeđivati ili ubijati.

Korist u eko sustavu

Zbog činjenice da su stoljećima karakterizirane kao zle i opasne, zmije već godinama stradavaju zbog mitova i strahova od nepoznatoga. Danas, unatoč velikom napretku u znanosti i većoj osviještenosti o očuvanju prirode, mnogi i dalje gledaju na zmije kao na nešto čega se treba bojati i što bi bilo najbolje istrijebiti. A ne bi trebali, jer su zmije poprilično korisne životinje. Većinom se hrane glodavcima, žabama, gušterima te drugim zmijama i tako drže njihov broj pod kontrolom u eko sustavu.

Tri otrovnice koje žive kod nas su poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Ljudi ih mogu prepoznati po karakterističnoj šari na leđima te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza.

Gdje ih možete susresti? 

Kao i preostale dvije otrovnice, poskok se ubraja u rod ljutica (vipera), a kod nas je najpoznatija zmija otrovnica. Riječ je o najotrovnijoj europskoj zmiji, ali i najbržoj, što ju ujedno čini i veoma nepredvidivom.

U Hrvatskoj se većinom nalazi na otocima (Pag, Krk, Brač, Korčula, Vir, Ugljan, Hvar i Mljet), ali ga se može susresti i u Lici, Zagorju, Istri, na Medvednici ili na Žumberku. Karakterizira ga pepeljasto-siva do smećkasta ili crvenkasta boja, a može narasti i do 90 cm.

Može ga se prepoznati po tankoj plosnatoj glavi. Životni vijek poskoka je 15 godina.

Riđovka i ‘manja riđovka’

Dok poskoka možete susresti u nekoliko dijelova Lijepe naše, riđovka uglavnom obitava u kontinentalnim dijelovima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je gotovo kao poskok, a smatra se i najrasprostranjenijom europskom zmijom. Osim u kontinentalnoj Hrvatskoj, riđovku je moguće sresti i na području Gorskog Kotara.

Nadalje, pojednostavljeno rečeno, planinski žutokrug je manja verzija riđovke. Može narasti do 50-tak centimetara, a najviše se hrani kukcima koje proguta žive. Većinom nastanjuje planinske travnjake Dinarida, a obično obitava iznad 1000 metara nadmorske visine, a u Hrvatskoj su poznate izolirane populacije na područjima južnog Velebita, Lisaca i Visibabe u Lici, Poštaka, Dinare, Troglava i Kamešnice.