Oznaka porijekla “mješavina EU/ne-EU meda“, koja je bunila potrošače i otvarala prostor za muljažu, odlazi u povijest! Naime, Europska komisija je objavila prijedlog izmjene direktive o medu, glavnog propisa koji uređuje prodaju te namirnice u Europi. Objavila je to hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, koja se već neko vrijeme zalaže za izmjene EU pravila o označavanju meda.
Konačno zaštita od prevaranata
“Konačno! Na korak smo do velike pobjede za potrošače i domaće pčelare, ovime ćemo ih zaštititi od prevaranata i nepoštene konkurencije. No posao nije gotov, Komisija je predložila da na etiketi bude popis svih zemalja iz kojih potječe med, no to nije dovoljno. Borit ću se da zemlje porijekla budu navedene prema razmjeru udjela, od najvećeg do najmanjeg. Ako najveći dio meda u pakiranju bude iz npr. Hrvatske ili Kine, onda ta zemlja mora biti navedena prva i tako dalje. U suprotnom će opet biti prostora za muljažu,“ najavila je Borzan.
Podsjećamo, do sada je bilo moguće da proizvod koji ima 1 posto europskog meda i 99 posto uvoznog meda može biti označen kao “mješavina EU i ne-EU meda“, jednako kao da su omjeri obrnuti. Najnovije istraživanje tržišnih inspekcija u EU je pokazalo kako golemih 43 posto uzoraka meda uzetih u europskim supermarketima u 2021. i 2022. sadržava šećerni sirup. Radi se o velikom povećanju količine patvorina, jer je 2017. udio proizvoda koji sadržavaju taj ilegalni dodatak bio 14 posto.
Veća je vjerojatnost da ste kupili patvoreni nego pravi med
Nadalje, od 123 stranih tvrtki koje izvoze med na tržište EU, proizvodi njih 70 su sadržavali šećerni sirup. Najviše tih uvoznika, njih 20, je iz Kine, dok su ostali iz Ukrajine, Argentine, Brazila, Meksika i Turske. “Došlo je do toga da je šansa kako ćete biti prevareni pri kupnji meda u trgovini skoro 50:50, što je nedopustivo! Osim novih pravila za označavanje porijekla, mora se postrožiti i inspekcijski nadzor, jer prevaranti koriste sve sofisticiranije metode patvorenja meda. Inspekcije trebaju biti opremljene da detektiraju ultrafiltrirani „med“, u kojem praktički nema peludi, te proizvode tretirane na visokim temperaturama iznad 40 stupnjeva, odnosno med koji se ubrzano proizvodi umjetnim isparavanjem,“ upozorila je hrvatska europarlamentarka.
U praksi to znači da proizvod koji ima 1 posto europskog meda i 99 posto uvoznog meda može biti označen kao “mješavina EU i ne-EU meda“, jednako kao da su omjeri obrnuti.Prijedlog izmjena direktive o medu sada ide na doradu i usvajanje u Europski parlament, gdje će eurozastupnici imati priliku mijenjati i jačati tekst putem amandmana. Imajući na umu sve korake potrebne da novi propisi stupe na snagu, očekuje se kako će proces usvajanja biti gotovo do kraja ove godine.
