navi-singh-b-0-LM0wzWM-unsplash

‘Slavonija nas može prehraniti’, ali svejedno uvozimo: Evo koliko je Hrvatska zaista ovisna o drugima

GREEN_300_listici_sredina

Fali nam voća, povrća, mesa i jaja

Iako imamo plodonosna područja koja bi nas mogla prehranjivati, i dalje uvozimo puno više nego što proizvodimo. Podatci pokazuju da Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji u Europskoj uniji.

Gotovo da nema grane u gospodarstvu koja je lošija od poljoprivrede u Hrvatskoj. Iako imamo resurse i područje da se praktički sami prehranimo, i dalje uvelike ovisimo o uvozu. Kako navodi N1, s nešto manje od tri milijarde eura Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji cjelokupne Europske unije. Točnije, trenutno ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe.

Slaba nam je proizvodnja voća, povrća, biljnih ulja, mliječnih proizvoda, jaja, vina, meda i mesa. Pokazuje to stupanj samodostatnosti, jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Ako je vrijednost 100, odnosno više, to znači da proizvodnja zadovoljava domaće zahtjeve, odnosno da prelazi domaće zahtjeve koji se pohranjuju ili izvoze. S druge pak strane, ako je manji, to znači da proizvodnja ne pokriva domaću proizvodnju. Kod nas je u gotovo svim kategorijama ta brojka manja.

Spašavaju nas žitarice i uljarice 

U kategoriji voća tako proizvodimo tek 44,66 posto. Konkretnije, proizvodimo jedva jedan posto (0,89 %) naranči i 2,65 posto limuna. Trešnje, višnje i mandarine jedino je voće koje proizvodimo u dovoljnoj količini za naše potrebe.

Osim toga stolnog grožđa za vlastite potrebe proizvodimo tek 19,70 posto, a ostatak se uvozi.
Malu pokrivenost potrošnje domaćom proizvodnjom bilježimo i kod povrća, tek 63,11 posto. Najviše proizvodimo rajčice (84,09 %) te kupus (95,57 %) za naše potrebe. S druge pak strane, proizvodnja krumpira pokriva 72 posto domaćih potreba.

Što se tiče mesa, domaća proizvodnja pokriva 70,66 posto naših potreba, a najmanje proizvodimo svinjetine pa to meso zadovoljava tek 59,21 posto domaće potražnje. S proizvodnjom peradskog mesa pokrivamo 91,78 posto. Domaća proizvodnja pokriva 92,57 posto tržišta jaja, a proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda 73,08 posto naših potreba.

Kategorije u kojima još uvijek stojimo dobro su žitarice. Prednjači pšenica (180 %), kukuruz (180,31 %), ječam (162,95 %), zob (104,45 %). U proizvodnji uljarica, pak, rušimo sve rekorde. Soje proizvodimo čak 567,79 posto, suncokreta 211,85 posto, a uljane repice 180,40 posto. Ove brojke ne čude jer su žitarice kategorija koje Hrvatska najviše i subvencionira.

PHOTOS BY: Unsplash, Pexels / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.