Doktor Marko Bošković je osnivač startupa Polypharm Solutions, medicinskog alata koji koristi umjetnu inteligenciju kako bi spriječio neželjene posljedice istovremenog uzimanja više lijekova kod pacijenata. Njegovo pametno rješenje posljedično će i smanjiti broj pacijenata u bolnici, a onda i količinu otpada koji se po pacijentu proizvodi u bolnicama.
“Inače sam iz Kanade, a u Zagreb sam došao studirati medicinu na engleskom. Radio sam klinička istraživanja iz farmakologije, a posebno sam se bavio nuspojavama lijekova i polifarmacijom, odnosno istovremenim korištenjem više lijekova. Kroz učenje sam shvatio da se veliki broj nuspojava može spriječiti ako se stvari dobro postave”, priča nam Bošković, koji je pokrenuo startup prošle godine.
Objašnjava kako je najveći problem činjenica da se liječnici moraju nositi s previše informacija, toliko njih da im u jednome trenutku jednostavno postaje nemoguće sve pratiti.
Trenutno web, uskoro aplikacija
“Recimo, zamislite da liječnik ima pacijenta koji pije deset lijekova. I onda u danu primi 30 takvih pacijenata. On jednostavno ne može baratati svim tim informacijama na optimalan način. I tu uskače Polypharm Solutions. Liječnici u njega najprije trebaju upisati trenutne i željene lijekove pacijenta. Potom algoritam napravi sken njihove interakcije i predlaže lijekove koji se najbolje međusobno slažu”, objašnjava Bošković.
Polypharm Solutions se trenutno može koristiti u web verziji, a koristi ga oko 200 ljudi, što doktora, što pacijenata. Plan je da kroz četiri mjeseca izađe i aplikacija, što je zapravo finalni proizvod iza ove ideje.
“Naša najveća dodatna vrijednost je to što će aplikacija doktorima odmah nuditi alternative lijekovima koje pacijent trenutno koristi ako je to potrebno. Doktori mogu u samo nekoliko klikova pogledati kako bi im pasao koji lijek. Ako imaš deset lijekova, to je deset klikova, što je puno brže od svega do sada. Naš algoritam, među ostalim, u obzir uzima i farmakogenomiku te potenacijalne kontraidikacije lijekova. Također, aplikacija će imati i alate za pacijente pomoću kojih će oni, primjerice, moći vidjeti kako njihovi lijekovi idu s određenom vrstom hrane ili im predložiti koje suplemente bez recepta bi bilo dobro da koriste”, govori Bošković.
Boljitak za pacijenta, ali i za okoliš
Pa nam onda i na jednom slikovitom primjeru objašnjava kako cijela stvar funkcionira.
“Mi zapravo modeliramo metabolizam lijekova. Jetra je ta koja metabolizira lijekove. Ona ima šest metaboličkih puteva koje možemo usporediti s naplatnim kućicama na autocesti. Ako svi lijekovi koriste jedan put, odnosno jednu kućicu, trebat će im puno vremena, ali će i potrebna količina lijeka biti veća. I zbog toga će doći do toksičnosti u organizmu. Stvar treba biti obrnuta – svaki lijek treba na svoju kućicu i treba putovati s drugim lijekovima koji ubrzavaju njegovu vožnju”, priča stručnjak.
Objašnjava nam i po čemu je njegova nadolazeća aplikacija ne samo praktično, nego i zeleno rješenje.
“U bolnicama se po pacijentu proizvede 15 kilograma otpada, a 85 posto te sume odlazi na jednokratnu plastiku. Brojni projekti rade na tome da se smanji količina otpada po pacijentu, neki dolaze do 12 kilograma, no to je samo 20 posto, to nije dovoljno dobro rješenje. Moja ideologija ide u smjeru da želim da radimo na smanjenju preventivnih hospitalizacija”, tumači, pa nastavlja:
“Ako pacijent ima nuspojave lijekova, on ima puno veće šanse za ponovnu hospitalizaciju. Stvara se slippery slope u kojem je jedna od posljedica i nepotrebno stvaranje otpada”, govori Bošković.
Trenutno blisko radi s još jednom tvrtkom iz Zagreba koja se bavi elektronskim kartonima pacijenata, a ideja je da integriraju svoja rješenja. Za sada primarno surađuju s manjim klinikama, što kod nas, tako i u inozemstvu, no njihov web i aplikaciju mogu koristiti i pacijenti sami.
“Želja mi je da se u budućnost zdravstvo generalno više okrene prema digitalnim alatima. Svi bismo htjeli sustav koji odlično funkcionira i efikasan je, ali to toga ima još puno koraka. No nije nemoguće. I zato smo mi tu”, zaključuje.
