Svake godine na globalnoj razini proizvede se impresivnih 10 milijardi kilograma otpada od kave, a veći dio završi na odlagalištima otpada. Kao što znamo, odlaganje organskog otpada postavlja ekološki izazov jer emitira velike količine stakleničkih plinova, uključujući metan i ugljični dioksid, koji pridonose klimatskim promjenama.
Tržište građevine sve više raste, a time je i sve veća potražnja za betonom koji bi se mogao proizvoditi iz održivih resursa, što uzrokuje još jedan skup ekoloških izazova. Jer, kako izvještava portal Science alert, ontinuirano vađenje prirodnog pijeska, obično iz rijeka i podmorja, ima visoko negativan utjecaj na okoliš.
Australijski tim zanstvenika s RMIT sveučilišta objašnjavaju kako postoje kritični i dugoročni izazovi u očuvanju održive opskrbe pijeskom zbog konačnosti resursa i okolišnih utjecaja vađenja pijeska. “Uz pomoć kružne ekonomije mogli bismo zadržati organski otpad izvan odlagališta i bolje očuvati prirodne resurse kao što je pijesak”, tvrde njihove studije.
U nadi da pronađu zamjenu za pijesak, na Sveučilištu su radili niz eksperimenata tijekom kojih su u beton miješali talog kave. No kako se organski proizvodi ne mogu izravno dodavati u smjesu jer ispuštaju kemikalije koje slabe čvrstoću građevinskog materijala, znanstvenici su pomoću obnovljivih izvora energije zagrijavali talog na više od 350°C, oduzimajući mu kisik.
Ovim su procesom dobili novi spoj koji su nazvali bio-ugljen koji se bez poteškoća mogao implementirati u betonsku smjesu. Dosadašnje studije su obećavajuće, ali na redu su još testiranja novoga bio-betona, odnosno upitna je njegova trajnost te kako se ponaša tijekom izloženosti visokim i iznimno niskim temperaturama.
Pokušavaju i s ostalim organskim otpadom
Također, trenutno se radi na bio-ugljenu od drugih vrsta biootpada, kao što je piljevina, otpad od hrane i poljoprivredni otpad.
“Naša su istraživanja u ranim fazama, ali ovi zanimljivi rezultati otvaraju mogućnost za inovativna rješenja koja će znatno smanjiti organski otpad koji završava na odlagalištima”, kažu s australskog sveučilišta. Inspiraciju za nova istraživanja pronalaze u želji da osiguraju održivi životni ciklus svim materijalima i smanje štetan utjecaj građevinske industrije na okoliš.
