Naše more ne može biti najčišće na planetu, ali je stanje za sada još dovoljno dobro, poručio je dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković za HRT.

No, upozorio je na moguće probleme i izazove, kao što je ugroza bioraznolikosti i gubitak bitnih habitata.

“Jadransko more kao dio Mediterana je zatvoreno more, imamo jako puno stanovništva oko cijelog Mediterana. Sve rijeke koje se izlijevaju u Mediteran imaju jako puno industrije oko sebe pa ne može biti najčišći dio mora na našem planetu. Ali je za sada još dovoljno dobro”, rekao je Pfannkuchen.

Ispuštanje kanalizacije u more 

Istaknuo je pri tome da se ispuštanje kanalizacije u more, što je i ove godine nekoliko puta zabilježeno, akumulira u Jadranu.

“Imamo taj problem da je Jadran slijepo crijevo. Sve što se izlijeva ostane tamo unutra”, dodao je.

Zbog toga je važno, istaknuo je, paziti što ispuštamo u okoliš, posebice jer živimo u vremenu relativno brzih i dramatičnih klimatskim promjena što ostavlja trag na bioraznolikosti.

‘To more mora progutati’

Napomenuo je kako moramo biti svjesni da sve što radimo na kopnu u nekom trenutku preko kiša i rijeka završi u moru, koje to mora progutati. Što veću bioraznolikost imate, to je veća mogućnost da se u moru sve apsorbira – ali to ima granice, kaže.

“Trenutno vidimo da smo došli dosta blizu granice da se ta bioraznolikost koja bi trebala biti tu relativno dramatično mijenja”, rekao je Pfannkuchen.

Upozorio je i da je došlo do gubitka bitnih habitata u Mediteranu i Jadranu.

“Ako želimo zaštiti more, moramo paziti što ispuštamo u okoliš. Ne samo direktno uz obale, nego i na kopnu. To nam je najbitniji dio i to bi trebao biti najveći napor, da sve otpadne vode i cjelokupni otpad – je li to krupni, kruti, tekući otpad – trebamo imati jako dobar menadžment i ako to imamo pod kontrolom, onda će se more i oporaviti”, rekao je Pfannkuchen.