Arheolozi će po prvi put mapirati drevne krajolike u Hrvatskoj, a koji su izgubljeni u morima prije gotovo tisuću godina. Riječ je o arheološkom istraživanju zbog kojeg u Split stižu dva cijenjena stručnjaka iz Velike Britanije – Simon Fitch sa Sveučilišta u Bradfordu i Richard Bates sa Sveučilišta St. Andrews, javlja Index.
Ondje će pet dana u sklopu projekta Life on the Edge, koji financira britanska agencija za istraživanje i inovacije (UKRI) s milijun funti, istraživati jadransko podmorje.
Pomoći će im i naš Vedran Barbarić sa Sveučilišta u Splitu kao dio pilot tima za mapiranje potopljenih krajolika u dijelovima Jadrana i Sjevernog mora. Riječ je o mapama koje će se poslije moći analizirati u potrazi za tragovima o životima ljudi koji su tamo živjeli u kasnom paleolitiku.
‘Imamo nepotpunu sliku o čovječanstvu’
“Ovo je prvi put da se netko udaljava više od 500 metara od obale Jadrana kako bi mapirao morsko dno. Znamo da su ljudi nekoć živjeli na kopnu tamo dolje jer koćarice redovito iskopavaju artefakte. Ovdje se radi o otkrivanju tko smo kao vrsta i odakle dolazimo “, kazao je geoarheolog Fitch.
U usporedbi sa sadašnjom razinom mora, Fitch je naglasio da su razine tijekom kasnog paleolitika bile do 100 metara niže.
“Imamo nepotpunu sliku povijesti čovječanstva. Ako se vratimo u prošlost u razdoblje poznato kao kasni paleolitik – dakle, između 24.000 i 10.000 godina – tada smo imali posljednji glacijalni maksimum”, rekao je geoarheolog.
Istaknuo je pritom da je poznato da većina ljudske populacije voli živjeti na obali, tako da je vjerojatno da su postojala naselja na današnjem morskom dnu. Njihov je cilj, dodao je Fitch, pronaći dokaze o tim naseljima.
Prvi u nizu projekata
U idućih pet godina očekuje se još niz ovakvih ekspedicija, a ova će biti prva. Fitch surađuje sa stručnjacima sa Sveučilišta u Splitu, institutom Flanders Marine (VLIZ) u Belgiji te komercijalnim tvrtkama koje već mapiraju morsko dno dok se pripremaju za postavljanje pučinskih vjetroelektrana.
Posebna računala na Sveučilištu u Bradfordu koristit će se za analizu podataka i njihov prijenos u mape koje bi mogle otkriti izgubljene krajolike.
“Iz iskustva znamo da ljudi vole živjeti uz obalu pa kad jednom dokučimo topografiju, možemo napraviti utemeljenu pretpostavku o tome gdje su mogli živjeti u vrijeme kada su razine mora bile mnogo niže nego što su danas”, poručila je dr. Jessica Cook Hale sa Sveučilišta Georgia u SAD-u, koja se pridružila projektu.