Iako polarni medvjed predstavlja simbol klimatskih promjena, mnogi stručnjaci se slažu kako je to neopravdano, i da bi se donio o zaključak o njihovu izumiranju zbog otapanja leda, trebali bi se u obzir uzeti razni parametri.

Kontinuirani pad populacije polarnih medvjeda zabilježen je diljem Arktika, ali prema statistici to se odnosi na samo tri podpopulacije od njih 19, i to na području Hudsonova zaljeva blizu Kanade. U razdoblju od 2016. do 2021. godine na ovome području njihov broj se smanjio sa 842 na 618.

S obzirom na ovakve brojke, ali i na činjenicu da su neke vrste znatno ugroženije zbog otapanja leda na Arktiku nego što su to polarni medvjedi.

Naime, uzeli su u obzir područje norveškog arhipelaga Svalbarda, na kojem je najočitiji porast temperatura i topljenja leda. Prosječne temperature ondje su porasle za 4°C u posljednjih 50 godina, a velika količina leda je nestala, ugrožavajući tako 300 medvjeda koji obitavaju u tim područjima, ali i populaciju od 3000 medvjeda koji su locirani između Svalbarda i otoka Franz Josef Land u Rusiji.

Zanimljivo je, kako navode iz Instituta u Svalbardu, da unatoč dramatičnim promjenama uvjeta, nije zabilježen pad tamošnje populacije polarnih medvjeda. Postoji sve više dokaza da medvjedi mijenjaju način lova, uključujući u svoju prehranu i druge sisavce osim tuljana, primjerice sobove.

Osim što se prilagođavaju klimatskim promjenama na način promjene prehrane, promijenili su i način pripreme legla – medvjedi su u stanju prije sezone razmnožavanja preplivati velike udaljenosti kako bi pronašli pogodna mjesta.

Znanstvenici su iznenađeni takvom prilagodbom jer unatrag nekoliko godina imaju čak tri do četiri mjeseca manje leda nego prije 20 godina, što je znak da im rastu šanse za opstanak u novim okolnostima.

“Da nam je netko rekao prije 20 do 30 godina da će se led otapati ovakvom brzinom, većina bi nas pretpostavila da će polarni medvjedi lošije prolazili nego što zapravo prolaze”, izjavio je za The Guardian prof. Jon Aars, koji vodi istraživanje polarnih medvjeda na Institutu u Svalbardu.

Prošle godine, situacija je dodatno zakomplicirana otkrićem izolirane potpopulacije na Grenlandu koja se čini da se prilagodila upotrebi leda s glečera kako bi olakšala lov.

Dakle, prilagodba nekih potpopulacija je, prema mišljenju znanstvenika, obećavajuća, ali neke potpopulacije, kao one na Aljasci ili u Rusiji bit će ozbiljno ugrožene do 2080. godine.

Možda čak i veću ugrozu od klimatskih promjena, medvjedima predstavlja čovjek, odnosno lovci s tih područja jer će medvjedi zbog nedostatka hrane prilaziti ljudima i ugrožavati njihovu egzistenciju, što neminovno dovodi do sukoba i istrebljenja medvjeda.