Do prije nekoliko desetljeća kružile su polemike vezane uz to koliko su klimatske promjene realne, ili koliko su samo pretpostavka nekih znanstvenika ili čak neka opaka urota skovana od strane elite. No danas više ne možemo zatvarati oči i praviti se kao da je sve, pa čak možemo reći, kao prošle godine.

Odnosno, iskustveno znamo da je prošlo proljeće ipak malo više sličilo proljeću na koje smo navikli na našem podneblju nego ovo u kojem “uživamo” ove godine.

Stručnjaci iz UN-a smatraju, naravno i ne samo oni, da ako se ne poduzmemo hitne mjere, klimatska kriza imat će izravan, globalno loš utjecaj na živote ljudi, i to na području koje nas najviše pogađa – na dostupnost hrane.

Prema Svjetskoj banci, gotovo 80% svjetske populacije – koja živi u podsaharskoj Africi, južnoj Aziji i jugoistočnoj Aziji – izloženo je velikom riziku od propadanja usjeva i gladi uzrokovanih globalnim zagrijavanjem.

No kriza je veća nego što se mislilo. Određena vrsta hrane, kojom se čovječanstvo hranilo stotinama godina,  sve će manje biti dostupna.

U izvješću UN-a iz kolovoza prošle godine spominje se da će veće koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi također smanjiti nutritivnu kvalitetu hrane, osim što će smanjiti prinose usjeva i oštetiti stoku. Ovakvi bi izazovi mogli biti preteški poljoprivrednicima, a industrija će tada također biti pred velikim iskušenjima.

Međutim, među negativnim stranama, u izvješću ima i nota koje bude nadu te je predloženo na koji način riješiti krizu hrane, a naglasak je stavljen prije svega na promjenu ponašanja potrošača. Rješenja uključuju povećanje produktivnosti zemljišta, smanjenje bacanja hrane i poticanje nemesne prehrane.

Dakle, još ima vremena da se stvari preokrenu, ali to će zahtijevati velike promjene u proizvodnji hrane, upravljanju tlom i šumama, distribuciji hrane i ponašanju potrošača.

Prema mišljenju znanstvenika i ekosavjetnika, posebno je ugrožena sljedeća hrana.

Pšenicom se hrani 35 posto svjetske populacije

Suša i rastuće emisije ugljičnog dioksida ugrožavaju ovu glavnu hranu za 35 posto svjetske populacije. Prema jednoj studiji, dugotrajne, ekstremne suše vjerojatno će do kraja stoljeća utjecati na više od polovice globalne proizvodnje pšenice. Jedan od razloga su visoke temperature koje povećavaju transpiraciju, što uzrokuje sušu i nizak prinos pšenice.

Zapravo, čak i ako se globalne temperature zadrže ispod dva stupnja Celzijeva, očekuje se da će se pad proizvodnje pšenice u sljedećih 20 do 50 godina udvostručiti. S druge strane, u prosjeku čovjek 20 posto dnevnih kalorija unosi prehrambenim proizvodima čiji je glavni sastojak pšenica.

Kava: buduće generacije možda neće uživati u ovome napitku

Vaš jutarnji gutljaj kave, koji vam podigne raspoloženje u trenu i izgovor za druženje s dragim ljudima, doveden je u pitanje zbog porasta temperature. Ekstremne vremenske nepogode, poput porasta razine žive, prekomjerne količine oborina i trajne vlažnosti imat će ozbiljne posljedice na proizvodnju kave u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena studija tvrdi da bi svijet do 2050. mogao izgubiti polovicu zemljišta na kojima se uzgaja kava.

Štoviše, zajedno s klimatskim promjenama, u pitanje je dovedeno i zdravlje biljke. Ekstremni vremenski čimbenici pogodovat će širenju gljivice koju još nazivaju “hrđa lista kave”, a ovo će oboljenje smanjiti proizvodnju kave za 30 do 50 posto.

Riža, namirnica koja hrani gladne

Riža se priprema na razne načine, sastojak je ukusnih priloga, a u njoj uživaju mnoge kulture. Procjenjuje se da je riža glavna namirnica više od polovice svjetske populacije, od kojih gotovo milijarda živi na područjima pogođenima glađu i siromaštvom.

Obalne poplave sve su češća pojava na poljima riže, primjerice u Bangladešu, što uvelike ugrožava nasade i žetvu i distribuciju ove namirnice.

Prema jednoj studiji, porast razine mora mogao bi utjecati na približno 200.000 obalnih farmera u sljedećih 120 godina. Također, sve to može utjecati na život malih poljoprivrednika, koji proizvode gotovo 80 posto svjetske riže.

Kukuruz, jedna od najstarijih žitarica

Uzgaja se u podsaharskoj Africi, Latinskoj Americi i Sjedinjenim Državama. Kukuruz je osjetljiv na rastuće temperature, kao i na nepravilne, rijetke uzorke padalina. Nadalje, globalno zatopljenje vjerojatno će usporiti rast kukuruza. Procjenjuje se da će globalna proizvodnja kukuruza dramatično opadati u sljedećih 50 godina. Prema modelima klimatskih promjena, prinosi kukuruza mogli bi pasti do 15 posto u sljedećih 50 godina.

Možda neće biti ni čokolade!

Zapadna Afrika čini otprilike 70 posto svjetske proizvodnje kakaovca, ali istodobno ovo je područje vrlo osjetljivo na klimatske promjene na globalnoj razini.

Kakao je osjetljiv na vrućinu i sušu. Usjev jedino uspijeva u uvjetima koji su za njega povoljni, kao što su stalne temperature, dobra količina vlage uz obilje padalina. Međutim, uslijed klimatske krize obrazac padalina postaje nepravilan, a temperature su također promjenjive.

“Moramo pomoći ruralnom stanovništvu da izgradi svoju otpornost na ekstremne vremenske prilike i prilagodi se klimatskim promjenama. Ako ne, samo idemo iz jedne krize u drugu”, rekla je Sabrina Dhowre Elba, veleposlanica UN-ova Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj, iznoseći spomenuto izviješće na prošlogodišnjoj konferenciji UN-a u Ženevi.