Priroda se budi i novi ciklus života uskoro počinje za brojne vrste. Ptice savijaju gnijezda i pripremaju se za najintenzivniji period u godini. Dok neke vrste ljudi s oduševljenjem dočekuju, za neke to baš i nije tako. Buka i nered uglavnom se vežu za vrane kojima je proljeće upravo najvažnije razdoblje. Uvriježeno je i mišljenje da su vrane zlopamtila koja čak i napadaju ljude. Koliko uopće znamo o vranama?
Vrane, kako skupno nazivamo čitavu porodicu Corvidae, jedna su od dvije najinteligentnije skupine ptica na svijetu i svakako najinteligentnije u Europi. Nevjerojatno su snalažljive, prilagodljive, brzo uče i međusobno prenose znanje. Izrazito su kreativne u korištenju elemenata iz okoliša te imaju razvijenu svijest o sebi, ali i o drugim vrstama. Postoji oko 135 rasprostranjenih vrsta vrana diljem svijeta i žive od najudaljenijih dijelova Europe do tropskih šuma južne Azije. U Hrvatskoj bilježimo ukupno 8 različitih vrsta vrana, dok su uz nas u gradovima uglavnom najbrojniji gačac i siva vrana, koje mnogi građani često ne razlikuju.
Mini šalabahter: gačac ili siva vrana?
Siva vrana (Corvus cornix) je ptica sivog tijela s crnim krilima, repom, glavom i prsima. Pronalazimo je u otvorenim šumama ispresijecanim proplancima, na šumovitim obalama, poljoprivrednim površinama s nakupinama stabala te sve više u otvorenim gradskim parkovima i drugim zelenim površinama. Gradi otvoreno gnijezdo od grančica koje dobro skriva u krošnji stabla. Izrazit je svejed i hrani se kukcima, otpadcima, strvinama, jajima drugih ptica, bobicama i sjemenkama. Iznimno je inteligentna, snalažljiva, ali i teritorijalna vrsta.
Gačac (Corvus frugilegus) je u potpunosti crne boje i njegovo perje se na suncu presijava ljubičasto te ima ušiljen kljun svijetlosive boje. Iako je prvenstveno vezan uz otvorena poljoprivredna staništa na kojima se hrani, sve više se gnijezdi u gradovima i naseljima gdje pronalazi stabilna i sigurna mjesta za gniježđenje. Kolonijalna je vrsta pa će se tako na visokim, prozračnim krošnjama pronaći više neurednih, otvorenih gnijezda. Jede uglavnom kukce, ličinke kukaca i gujavice, a ponekad se hrani i voluharicama, sjemenkama te bobicama. Inteligentna je, plaha i izrazito društvena vrsta.
Zašto je ‘’težak’’ suživot s vranama i kako (si) možemo pomoći?
Kako su se izrazito prilagodili na gradske zelene površine i ulice, vrane su u gradovima uobičajeni i brojni stanovnici. No, tijekom sezone gniježđenja gačci su, pogotovo u početku kada se okupljaju u većim skupinama i grade gnijezda, vrlo bučni. Ne pomažu niti materijal za gnijezdo i izmet koji pada na sve što se nađe ispod kolonija. S druge strane, sive vrane kopaju po otpadu i raznose smeće, a u prilog im ne ide ni zalijetanje na prolaznike kojim pojedine jedinke čuvaju svoje ptiće. Ako se pita dio građana, suživot s njima je nemoguć.
…što napraviti?
Kada je riječ o gačcima, ne smijemo zaboraviti da su one kolonijalna, vrlo glasna i neuredna vrsta, što predstavlja najveći izazov okolnom susjedstvu. No treba imati na umu da je izazov nereda ispod kolonija najizraženiji tijekom samog početka gniježđenja (kraj ožujka i početak travanja), kad je izgradnja gnijezda najintenzivnija, a drveće još nije prolistalo. Preporuka je svakako apeliranje gradskim službama za češće čišćenje i održavanje staza, objekata i javnih površina u ovom periodu, te izgradnja nadstrešnica, po mogućnosti zelenih. Dugoročno strateško rješenje svakako je i planiranje sadnje vrsta stabala koje manje odgovaraju gačcima. U slučajevima kada nema druge nade za kompromis, strateško orezivanje grana i stabala općenito će potaknuti ptice na premještanje. Vozaičma se pak kao “vatrogasno” rješenje savjetuje koristiti navlake za auto, barem dok traje vrhunac sezone gniježđenja.
No, kada su sive vrane u pitanju, izazovi su nešto drugačiji. Naime, za povećan broj sivih vrana u Zagrebu je, ako ćemo se voditi istraživanjima u drugim gradovima, odgovorno neadekvatno gospodarenje otpadom – što je glavni izvor hrane urbanih vrana! Osim većih rješenja o kojima bi trebale brinuti komunalne službe, poput postavljanja zatvorenih koševa za smeće, redovitijeg odvoza otpada ili sanacije otvorenog odlagališta otpada, jedno rješenje je univerzalno za sve nas: zatvarati kontejnere! Također, briga o gradskim zelenim površinama na način da se sadi raznoliko drveće i grmlje te ostavljaju nepokošene oaze također doprinosi smanjenju broja vrana (koje ne vole ovakav tip staništa) a povećanju broja različitih drugih vrsta ptica. Ali, što kada je u pitanju agresivno ponašanje sivih vrana? Često nas sugrađani, ali i mediji, pitaju što napraviti ‘kada nas siva vrana napadne’? Najprije, važno je znati da siva vrana neće ozlijediti osobu već ozlijede nastaju uslijed šoka, straha i panike. Stoga je važno u slučaju zalijetavanja sive vrane zadržati smirenost, čak i gledati prema vrani (jer se tada ne usuđuje na vas zaletiti), držati dlanove iznad glave i polako se udaljiti. Srećom, većina vrana se ne zalijeće na ljude, a one koje se na to odvaže to čine u periodu kada se njihovi mladi ptići poletarci nađu negdje izloženi ljudima i drugim životinjama.
Postavljanje znakova i informativnih tabli, edukacija i širenje korisnih informacija, premještanje ptića ili zbrinjavanje ozlijeđenih jedinki, ali i sadnja grmovitog bilja te rjeđa košnja zelenih površina, također su neka od rješenja. Svakako trebamo imati na umu, da bi živjeli u suživotu – trebamo imati poštovanja i razumijevanja prema prirodi oko nas. Vrane su, uz mnoge druge vrste ptica (u Zagrebu čak 100!) uobičajene gnjezdarice naših gradskih staništa koje će nastaviti živjeti uz nas. Zdravlje, kako prirodnih tako i gradskih staništa, a time i naše zdravlje, ovisi o bogatoj bioraznolikosti, čiji su i vrane važan dio.
Za one koji žele znati više… o gnijezdima vrana
Gnijezda vrana velika su i glomazna, a savijena su od relativno malih štapića duljine otprilike poput olovke. Tamo gdje postoji manjak mrtvih grančica, vrane se često okreću dugoj travi i stabljikama biljaka kao alternativi. Nakon što su temelji gotovi i oblika poput šalice, gnijezdo se oblaže manjim i mekšim materijalima, uključujući koru, travu, užad, papir, lišće, mahovinu, blato i balegu. Unutar gnijezda, vrane unose dlaku, mahovine i druge meke organske tvari. Dobiveno gnijezdo je prilično veliko – veće nego što biste očekivali za pticu veličine vrane. Studije su otkrile da gnijezda vrana mogu biti čvrsta i opstati nekoliko godina te da ih čak mogu koristiti druge ptice nakon što vrane odu (iako se obično sruše tijekom zime). Na otoku Pagu je upravo u starom gnijezdu sive vrane zabilježen jedini poznati slučaj gniježđenja male sokolovke, crvenonoge vjetruše (Falco vespertinus), u Hrvatskoj. Štoviše, vrane mogu izgraditi rezervno gnijezdo na istom stablu ili mjestu za gniježđenje ako im prvo ne uspije.
Za one koji žele znati više… o inteligenciji vrana
I vrapci na grani znaju da su vrane vrlo inteligentne životinje. Raznim metodama znanstvenici su utvrdili njihovu inteligenciju, a jedan od alata bio je i zrcalni test kad se pred ispitivanu životinju stavlja ogledalo te promatraju njene reakcije. Jeste li znali da su vrane svjesne da je ono što vide u ogledalu samo njihov odraz, dok psi i mačke ne prolaze takav test?
Na primjer, mi ljudi toga postajemo svjesni tek s oko godinu i pol starosti. Drugi dokaz inteligencije vrana je njihova sposobnost rješavanja složenih problema pa ne samo da neke od njih koriste različite predmete kao alate, već ih i prilagođavaju svojim potrebama. Najbolje istražena vrsta u tom pogledu je novokaledonska vrana (Corvus moneduloides), vrsta bliska našim vranama iz roda Corvus. Eksperimenti su dokazali da mogu planirati unaprijed, rješavati složene probleme, pa čak i razumjeti koncepte teške poput volumena odnosno istiskivanja vode.
