Već smo pisali o vranama koje napadaju bicikliste, a problemi građana vezani uz ove ptice idu i dalje. Jedna čitateljica nam se javila uz fotografiju ulice na kojoj je hrpa izmeta kojeg uzrokuju ove životinje. Neke od škola koje se nalaze u zagrebačkim kvartovima koji imaju problema s pticama stavile su i obavijesti na svoje stranice: “Molimo djecu da ne jedu užinu u dvorištu škole kako bi spriječili dolazak vrana”. Iz Dumovca nam kažu da u sezoni, koja je sada, dobivaju oko 50 poziva dnevno vezanih za vrane.

Pa, zašto su vrane u Zagrebu problematične? Ima li ih previše? Što je uzrok njihovih napada nad građanima? Odgovore smo potražili u Uredu za informiranje Grada Zagreba.

Nemaju neprijatelja

“Problem s vranama nije povezan s njihovim povećanim ili prevelikim brojem, nego migracijom ove životinjske vrste u urbano područje. Riječ je o inteligentnoj životinji koja je prepoznala da na području grada ima hrane u izobilju (od neadekvatno odloženog otpada). Ona ovdje nema prirodnog neprijatelja, a značajan je broj visokih stabala iznad deset metara, koja su idealna za gniježđenje”, objašnjavaju nam iz Grada.

Prijave građana za za uklanjanje gnijezda vrana sa stabala na javnim gradskim površinama zaprimale su se od 1. siječnja do 21. veljače ove godine. U tom je periodu skinuto 575 gnijezda na 83 lokacije.

„Građani nas vezano za vrane najčešće kontaktiraju upravo radi skidanja gnijezda sa stabala ili uklanjanja vrana, što je u urbanom prostoru vrlo teško. Treba reći i to da postoji značajan broj građana koji hrane vrane, što je kontraproduktivno i doprinosi povećanju broja vrana u urbanom dijelu grada“, objašnjavaju stručnjaci.

Spas je u nadstrešnicama

Naglašavaju kako je iznimno važno paziti na otpad.

„Mjera koju svaki građanin kontinuirano može provoditi je adekvatno odlaganje otpada u zatvorene kante i kontejnere jer je utvrđeno da je neadekvatno odloženi otpad u korelaciji s brojem vrana na urbanom području“, kažu iz Grada.

Ispričali smo im i o problemima s kojima su nam se javili naši čitatelji.

“Prljavština bi se mogla spriječiti podizanjem zelenih nadstrešnica ili privremenim premještanjem klupa i stolova. Nedvojbeno je da je prljavština manja kada drveće olista, jer ono amortizira. Prljavštinu rade gačci  jer se gnijezde u kolonijama, no to traje maksimalno dva mjeseca kada se kolonija s novim mladuncima preseli na novu lokaciju”, objašnjavaju.

Savjetuju građanima i da koriste navlake za automobile, također u svrhu zaštite.

Zaštitite se rukama

A evo i što učiniti u slučaju napada.

“Preporučljivo je gledati prema vrani koju primijetite jer se one ne usuđuju napadati ukoliko ih aktivno promatrate. Ukoliko dođe do napada, važno je zadržati smirenost, rukama ili torbom zaštiti glavu te se udaljiti hodom. Bijeg u trku ili pokušaji obrane tijekom vožnje bicikla mogu lako rezultirati padom i ozljedom pa je takvu reakciju dobro izbjegavati te u slučaju vožnje bicikla sići s bicikla”, savjetuju iz Grada.

I pozivaju građane da prijavljuju lokacije na kojima su uočili vrane kako bi se obavilo strateško orezivanje stabala. Doduše, ovu je metodu najbolje izbjegavati jer narušava lokalnu mikroklimu i nužna je samo kada su sve druge opcije isprobane.

Postoje li možda neki prirodni i nenasilni načini na koje možemo udaljiti vrane iz svoje blizine?

Spas je – sokolar

“Angažiranje sokolara bi bio mogući nenasilni način, koji je predviđen i Programom zaštite divljači za Grad Zagreb. No za djelovanje sokolara u gradu potreban je angažman onog koji radi s obučenim pticama koje samo plaše vrane, a ne napadaju ih, jer bi ove druge grabljivice potencijalno mogle biti opasne i za druge životinje. Takvih u Hrvatskoj nema mnogo i Grad Zagreb razmatra takvu mogućnost”, kažu naši sugovornici.

“Vrana siva i vrana gačac sukladno Zakonu su divljač, a na području Zagreba na kojem je zakonski zabranjeno ustanovljenje lovišta, Grad Zagreb je naručio izradu dva programa zaštite divljači: Programa zaštite divljači za Park prirode Medvednice (južnog dijela) i Programa zaštite divljači za Grad Zagreb. Pravni temelj za postupanje s divljači u Zagrebu, pa tako i s ove dvije vrste vrana, je PZD Zagreb i to najčešće kroz provedbu mjera za sprječavanje šteta od divljači”, govore iz Grada, objašnjavajući kako o provedbi ovih programa brinu ZOO vrt Grada Zagreba i Lovački savez Grada Zagreba.

Vrane spadaju u skupinu divljači. Zakonom o lovstvu propisano je da je divljač dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i da ima njezinu osobitu zaštitu. Cilj ovog Zakona je zaštititi divljač, unaprijediti vitalnost vrsta, očuvati njihova staništa, zadržati ravnotežu i bioraznolikost… Stoga se, objašnjavaju nam iz Grada, trenutno nije moguće uklanjati gnijezda barem do početka kolovoza.