Iskusni hrvatski zmijolovac savjetuje: ‘Najčešći susreti sa zmijama su u proljeće. Važno je ne dirati ih!’

GREEN_300_listici_sredina

Aktivne uoči sezone parenja

Kako se budi priroda, tako i zmije izlaze iz hibernacije pa postoji velika šansa da ove inače miroljubive životinje sretnete tijekom svoga boravka na otvorenome. Kako zmije reagiraju i kako se ponašati prema njima, pitali smo Vladu Lađarevića iz Udruge za zaštitu životinja Zmijolovac.

Toplije vrijeme godine sa sobom donosi brojne aktivnosti u prirodi – od planinarenja, rada u vrtu pa do izleta na mjesta koja su okružena zelenim raslinjem. Pravi ljubitelji prirode svjesni su da ulaskom u ovaj bioraznoliki svijet, zapravo su gosti u prirodnim staništima raznih životinjskih vrsta. Jedna od strogo zaštićenih vrsta s kojom ljudi često imaju susret su – zmije. No sama pomisao na blizak kontakt s ovom vrstom gmaza, u mnogima izaziva jezu i budi strah, što je posve bezrazložno. Zmije su korisne životinje, koje se zapravo boje čovjeka, a ugrist će samo kako bi se obranile.

zmijolovci

Da bismo s ovim korisnima, i u Hrvatskoj strogo zaštićenim životinjama, mogli imati miran suživot, važno je naoružati se znanjem i srušiti predrasude. Kako bismo potražili odgovore na najčešća pitanja o zmijama i pronašli način kako uživati u aktivnostima na otvorenome te pritom sačuvati sebe, ali i ove za ekosustav dragocjene životinje, obratili smo se Udruzi za zaštitu životinja Zmijolovac iz Slavonskog Broda, koja već pet godina brine za sigurnost ljudi i zmija u Hrvatskoj. Zmijolovci, dopredsjednik Udruge Vlado Lađarević i predsjednik Darko Karamazan, vrsni su poznavatelji hrvatskih zmija, a njihov je posao doći na dojavu, ako se zmija pojavi izvan svoga prirodnog staništa, uloviti je i neozlijeđenu vratiti u prirodu.

Razgovarali smo s magistrom specijalne zootehnike Vladom Lađarevićem i doznali kako se zmije ponašaju u proljeće, gdje ih sve možete susresti, ali što učiniti ako razljutite zmiju pa vas ona ugrize.

zmijolovci

Došlo je proljeće, pa kada možemo očekivati prve zmije?

Zmije zimi, dok je hladno, hiberniraju, a kad zatopli, izlaze van. Međutim, danas je teško napraviti granicu jer se promijenila klima, a zmije izlaze čim zatopli. Primjerice, ove su godine počele izlaziti u veljači, čim je zagrijalo prvo sunce. Potom, ako se imalo spuste temperature, one se povlače.

Gdje možemo očekivati zmije izvan njihova prirodnog staništa? Mogu li nas iznenaditi na nekim mjestima?

Kako zmije biraju mjesto na kojem će prezimiti, koje je mirno, odvojeno i dovoljno toplo da se ne smrznu, često hiberniraju u podrumima kuća, stajama, garažama, vikendicama ili čak suterenskim stanovima. Ovih smo dana, primjerice, dobili dosta dojava iz primorskog dijela Hrvatske, Rijeke i Rovinja.  Jedna nas je gospođa zvala jer je u stanu pronašla zmijsku kožu, a partnera joj je ugrizla zmija. Dakle, zmija je hibernirala u stanu, koji se nalazi u prizemlju, i probudila se s višim temperaturama, a vlasnici stana nisu bili ni svjesni svoga zimskog podstanara. Imali smo slučajeva da se zmija sakrila u školi u brodskom podu, a neke su hibernirale u zidovima kuća.

zmijolovci

Kako se ponašati ako zmija uđe u auto ili ako u kući pronađemo zmiju?

Nikako ne smijete dirati zmiju. Nazovite 112 centar koji bi trebao imati podatke naše Udruge Zmijolovac, a oni nas mogu zvati na intervenciju. Mi izlazimo na teren po čitavoj Hrvatskoj, ulovimo zmiju, propisno je zbrinemo na način da je izmjestimo u njezino prirodno stanište, a kako je riječ o strogo zaštićenoj životinji, pišemo izvješće i predajemo u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Kako se zmije ponašaju u proljeće? Jesu li drukčije, možda opasnije nego ljeti?

Ponašanje zmija ovisi o klimatskim uvjetima. Po hladnijem vremenu, zmije su sporije, a najbrže su kad je toplo. Naravno, najaktivnije i najljuće su u vrijeme parenja, kada se nalaze u skupinama, i to je najčešće upravo od travnja do lipnja.

zmijolovci

Kako se treba opremiti za siguran odlazak u prirodu, na primjer na planinarenje?

Kako sam i ja planinar te često planinarim po Papuku, dobro sam upoznat sa situacijama u kojima se nađu planinari. Savjetujem da se obavezno nosi čvrsta i visoka obuća do gležnja jer zmija ne može visoko ugristi, osim ako se ne nalazi na povišenom mjestu. Treba paziti kuda se hoda i gdje se sjeda. Pomažu štapovi, dakle, treba hodati i udarati štapom o zemlju ili kamen jer zmija osjeti vibraciju i bježi budući da čovjeka smatra predatorom. Ona nikad neće sama napasti, samo ako se osjeti ugrožena. Ne smijete ih dirati jer se tada boje za svoju egzistenciju i brane se.

U kojim dijelovima prirode ih najčešće možemo sresti?

Najviše ovisi o suncu i toplini. Kada su niže temperature, blago sunce, one izlaze na otvoreno da upiju toplinu. Ako su visoke temperature, kad se ugrije tlo i kamen, povlače se u sjenu, kako ne bi izgorjele na suncu. Zmije ne vole visoke temperature, tako da ih nećemo vidjeti izvan sjenovitih područja ako je temperatura viša od 30 stupnjeva, eventualno ujutro i predvečer. Sada, u proljeće, najveća je mogućnost susreta sa zmijom i ujedno najveća opasnost da ugrizu, pogotovo jer je ovo vrijeme uoči sezone parenja.

Kako se ponašati kada u prirodi sretnemo zmiju?

Treba se odmaknuti od nje i jednostavno otići svojim putem. Nikako je ne smijete dirati. Ako vidite zmiju na udaljenosti od pola metra, ne može vas ugristi s takve udaljenosti. Ipak, mirno se okrenite i udaljite. Za laike je sigurna udaljenost ona veća od jednog metra.

ugriz zmije

Što ako ipak dođe do ugriza?

Prvo isperite ugriz vodom, nikako nemojte podvezivati ozlijeđeni ekstremitet jer ćete spriječiti cirkulaciju krvi, a tada može doći do odumiranja tkiva zbog visoke koncentracije otrova na manjoj površini. Važno je skinuti sav nakit, ako je ugriz bio na ruci, jer može doći do oticanja ekstremiteta. I, naravno, što prije potražite liječničku pomoć. No nema mjesta panici jer širenje otrova se mjeri u satima, imate vremena do nekoliko sati do uzimanja protuotrova. Naravno, sve ovisi o masi osobe koja je ugrizena i količini otrova koji je ušao u tijelo. Ako je dijete u pitanju, otrov će djelovati brže, ali svejedno imate vremena doći do liječnika. No nije isto ugrize li nas zmija za ekstremitet ili mjesto na tijelu koje je bliže srcu i mozgu. Ako je mjesto ugriza bliže ovim vitalnim organima, treba brže i djelovati jer će otrov brže doći do njih.

U Hrvatskoj obitavaju tri vrste otrovnica – poskok, riđovka i žutokrug. Koja je od ovih zmija najotrovnija?

Poskok je najotrovniji jer ima najveću količinu otrova, riđovka ima veću koncentraciju otrova, ali manju količinu. No nisu neopasne ni neotrovne zmije. Iako nisu ubrizgale otrov, može doći do infekcije, pa ipak treba otići k liječniku.

 

PHOTOS BY: Vlado Lađarević, Udruga za zaštitu životinja Zmijolovac / Sva prava pridržana

Vezani članci

Naša web stranica koristi kolačiće kako bismo vam pružili najbolje moguće korisničko iskustvo. Informacije o kolačićima koje koristimo možete pronaći u našim Pravilima privatnosti.