Cijene poljoprivrednih proizvoda narasle su za 17 posto u prvom kvartalu 2023., u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, taj je rast manji kada se usporedi sa stopom promjene u prethodnom kvartalu, a koja je iznosila 26 posto, objavio je Eurostat.
Drugim riječima, cijene su rasle najsporije od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Najviše su poskupjela jaja, čak 60 posto diljem Europske unije, ali i riža (+51%) i masline (+49%). Kao razlog poskupljenja jaja navodi se nestašica žitarica, kao i izbijanje ptičje gripe u Nizozemskoj i Belgiji te smanjeni izvoz iz Ukrajine.
Povećani troškovi
Poljoprivrednici moraju kupovati robu i usluge koje će koristiti kao inpute u procesu proizvodnje, a troškovi su se poprilično povećali.
Konkretnije, dok su proizvodne cijene nastavile rasti između prvog tromjesečja 2022. i prvog tromjesečja 2023., isto je tako u EU rasla i prosječna cijena dobara i usluga koje se koriste u ovom sektoru, odnosno inputa koji nisu povezani s ulaganjima i to za čak 11 posto.
U gotovo svim zemljama Europske unije prosječna cijena poljoprivredne proizvodnje i inputa koji nisu povezani s ulaganjima porasla je između prvog kvartala 2022. te istog razdoblja 2023. godine.
Kako stoji Hrvatska?
Najveće stope rasta prosječne cijene poljoprivredne proizvodnje bile su u Španjolskoj i Portugalu (obje +33%). Krivac je suša uslijed koje je došlo do smanjene proizvodnje, što je dodatno potaknulo rast cijena.
U Hrvatskoj su cijene poljoprivredne proizvodnje u ovom razdoblju rasle za 22 posto, a inputa oko 4 posto. Paralelno, Litva je bila jedina zemlja EU u kojoj je zabilježen pad u tom razdoblju (-2%).
Kada je riječ o cijenama inputa, najveće stope rasta zabilježene su u Mađarskoj (+29%), Poljskoj (+20%) i Slovačkoj (+19%). Najmanje su bile u Nizozemskoj (+1%), Malti i Luksemburgu (obje +3%).
