Kada se gleda stanje na robnim burzama, globalno, cijene poljoprivrednih sirovina pale su s najviše razine na kojoj su bile u proljeće prošle godine. Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), cijene su pale za preko 20 posto u odnosu na vrhunac. Ipak, cijene su i dalje vrlo volatilne, a  neke namirnice skuplje su za više od sto posto.

Kako je za N1 komentirao Zvjezdan Blažić iz konzultantske tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredni i prehrambeni sektor, na tržištu trenutno najviše padaju cijene žitarica, biljnih ulja i mliječnih proizvoda. S druge pak strane, najviše su narasle cijene mesa i šećera.

“Što se tiče pšenice i kukuruza, na njihove cijene značajan utjecaj imaju dosta visoke globalne zalihe, očekivanja dobrih uroda gotovo na svim kontinentima te relativno stabilna situacija s Crnomorskim koridorom za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih sirovina”, kazao je.

Geopolitička situacija i hrana 

Ipak, veliko je pitanje kakav će utjecaj imati sukob Rusije i Ukrajine te kolika će šteta biti nakon najnovijih ranih razaranja.

Naime, još uvijek se špekulira kolike su zalihe poljoprivrednih roba ostale u Ukrajini te kolika će biti ovogodišnja proizvodnja. S druge pak strane, potrošnja mnogobrojnih poljoprivrednih sirovina na kineskom tržištu je smanjena pa ne bi trebalo očekivati da će doći do povećanja cijena.

“Burze poljoprivrednih roba reagiraju na vijesti vezane uz geopolitičku situaciju, vremenske prilike i naročito neprilike, kretanja potrošnje na velikim svjetskim tržištima te zalihe koje su sada prisutne diljem svijeta”, objasnio je Blažić.

Nadalje, globalno tržište uljarica i žitarica većinom se reflektira na domaće tržište.

“U Hrvatskoj su u odnosu na isto razdoblje prošle godine cijene pšenice, kukuruza, ječma značajno pale i preko 30 posto, a cijene mesa su rasle, naročito svinjetina – preko 25 posto”, dodao je Blažić.

Vremenske neprilike i cijene 

Za razliku od poljoprivrednih sirovina, na cijene voća i povrća značajnije utječu lokalne vremenske prilike, kao i odnos ponude i potražnje na domaćim i regionalnim tržištima.

“Situacija s cijenama voća i povrća je nestabilna, kako kod nas tako i u velikom dijelu Europe. Razlog nestabilnosti cijena su, prije svega, vremenske neprilike. Može se očekivati da će cijene rasti zbog ekstremnih vremenskih prilika, kao što su, primjerice suša u Italiji i Španjolskoj te poplave kod nas, koje su postale dio svakodnevice. Uz to su i cijene inputa i dalje visoke uz značajan rast cijene rada koja je veća stavka u ovoj vrsti proizvodnje”, objasnio je.

Blažić je pri tome istaknuo da su u posljednjih nekoliko mjeseci više rasle cijene povrća, a manje cijene voća. Štoviše, na hrvatskom tržištu prisutno je stalno povećanje cijena i drugih kategorija hrane, posebice pekarskih proizvoda. Vidljivo su počele padati jedino cijene ulje.

“Ovog časa je i dalje vrlo neizvjesno prognozirati kretanja cijena hrane jer su svi faktori koji utječu na cijena vrlo nestabilni. Već se sada vidi da cijene žitarica padaju na znatno niži nivo od onoga koji je bio nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali su mnogo više nego su bile zadnjih godina.”

Povrće bilježi značajan rast u odnosu na 2021. godinu pa neke vrste, kao što su luk i krumpir, rastu i preko 100 posto, dodao je.